U ovoj zemlji data centri prelaze na gas: Veštačka inteligencija povećava potrošnju struje i ugrožava klimatske ciljeve

Više od 100 novih data centara u Velikoj Britaniji planira da koristi gas kao glavni izvor energije. Stručnjaci upozoravaju da bi nagli razvoj veštačke inteligencije mogao da ugrozi britanske planove za prelazak na čistu energiju do 2030. godine.
Ilustracija: Data centar Foto: Cherry pellmell/Shutterstock

Više od 100 novih data centara u Ujedinjenom Kraljevstvu planira da za proizvodnju električne energije koristi gas, a neki čak i kao trajno rešenje.

Britanski zvaničnici upozoravaju da je to praktično neizbežna posledica višegodišnjeg čekanja na priključenje na nacionalnu elektroenergetsku mrežu, što otvara ozbiljna pitanja o klimatskim ciljevima zemlje, piše The Guardian.

Veliko interesovanje za gasne priključke

Stjuart Okin, direktor za sajber regulativu i veštačku inteligenciju u regulatornom telu Ofgem, izjavio je na energetskoj konferenciji All-Energy u Glazgovu da na priključenje na mrežu trenutno čeka oko 100 GW projekata data centara.

"Jasno je da svi ti projekti neće moći da se povežu na mrežu. Ako neko ne dobije priključak, moraće da pronađe alternativno rešenje", rekao je Okin.

Na konferenciji je bilo primetno da britanski investitori i vlasti sve otvorenije razmatraju korišćenje fosilnih goriva kako bi podržali razvoj veštačke inteligencije.

Silvija Simon, šefica istraživanja u organizaciji Future Energy Networks, koja predstavlja britanske distributere prirodnog gasa, rekla je da su u poslednje dve godine dobili „više od 100" zahteva za gasne priključke od operatera data centara.

Ukupna godišnja potrošnja energije iz tih zahteva premašuje 15 teravat-sati, što je dovoljno da se London snabdeva električnom energijom oko četiri i po meseca.

Američki scenario kao upozorenje

"Vidimo ogroman rast interesovanja developera data centara za priključenje na gasnu mrežu. Ne traže gas samo kao rezervnu opciju, već i kao primarni izvor energije. To jasno pokazuje koliko se muče da uopšte dođu do priključka na elektroenergetsku mrežu", rekla je Simon.

Vlade i velike tehnološke kompanije ulažu stotine milijardi dolara u razvoj veštačke inteligencije. U SAD se mnogi takvi projekti već oslanjaju na proizvodnju struje iz gasa.

Tako su se u Tenesiju aktivisti sukobili sa kompanijom xAI Ilona Maska zbog navodno ilegalnog rada desetina generatora na metan, za koje tvrde da su ugrožavali zdravlje lokalnog stanovništva.

Istovremeno, procenjuje se da će 11 američkih data centara koje grade Meta, OpenAI, Microsoft i xAI emitovati više ugljen-dioksida nego čitava država Maroko. Te emisije dolaziće iz gasnih generatora koje su developeri izgradili nezavisno od elektroenergetske mreže.

Ugroženi britanski klimatski ciljevi

Sličan scenario sada bi mogao da se dogodi i u Britaniji. Jedan energetski konsultant sa dugogodišnjim iskustvom u sektoru rekao je da sve više projekata data centara planira dugoročnu zavisnost od gasa, a ne samo privremeno korišćenje.

"Ranije se korišćenje gasne mreže izbegavalo zbog emisija ugljenika, komplikovanih dozvola i zauzimanja prostora, pa se smatralo isključivo privremenim rešenjem", rekao je on i dodao da se investitori sada sve više okreću fosilnim gorivima, u nekim slučajevima tražeći više od 100 MW gasne energije na trajnoj osnovi.

Džulijan Lesli, direktor strateškog planiranja u britanskom Nacionalnom operatoru energetskog sistema (NESO), upozorio je da bi ovakvo širenje upotrebe gasa moglo ozbiljno da zakomplikuje klimatske planove Britanije.

"Plan je bio da manje od pet odsto električne energije dolazi iz gasa bez smanjenja emisija. Ali ako data centri nisu povezani na mrežu i direktno se napajaju gasom, onda se postavlja ozbiljno pitanje šta to znači za cilj 'Čista energija 2030'", rekao je Lesli.

Reakcije regulatora i aktivista

Elenor Vorburton, direktorka Ofgema za razvoj energetskog sistema, rekla je da rast veštačke inteligencije snažno utiče na energetiku, posebno kroz ekspanziju data centara.

"Priključci se realizuju, ali sistem mora efikasnije da funkcioniše za projekte koji su održivi i spremni za izgradnju. Trenutno reformišemo proces priključenja kako bi ozbiljni projekti brže dolazili do mreže, dok vlada razmatra promene prioriteta za strateške priključke, što bi moglo da uključi i projekte iz oblasti veštačke inteligencije", rekla je ona.

Aktivisti, međutim, upozoravaju da se zanemaruju posledice po klimu.

Kat Džouns, direktorka organizacije Action to Protect Rural Scotland, ocenila je da zagovornici ubrzane izgradnje velikih AI data centara ignorišu naučne činjenice.

"Deluje kao da ljudi koji insistiraju na hitnoj gradnji ogromnih AI data centara žive u paralelnoj stvarnosti u kojoj poslednjih 50 godina klimatske nauke nije ni postojalo i u kojoj već ne osećamo posledice klimatskog sloma", rekla je ona.

Dodala je da se na konferenciji praktično podrazumevalo da će za realizaciju ovako energetski zahtevnih projekata biti neophodna proizvodnja energije iz gasa na samim lokacijama data centara, pošto je elektroenergetska mreža već preopterećena.

(M.A./EUpravo zato/index.hr)