Niš je među prvim gradovima u Srbiji dobio "zelenu toplanu" u okviru sistema daljinskog grejanja. Tako je uspostavljen sistem koji istovremeno proizvodi i toplotnu i električnu energiju iz obnovljivih izvora, u okviru projekta Zeleni inovativni objekti daljinskog grejanja.
"Zelena toplana", odnosno toplana Majakovski, jedan je od najznačajnijih podprojekata saradnje UNDP-a i Ministarstva zaštite životne sredine u okviru glavnog projekta vrednog blizu milion dolara.
"Tu smo radili postavljanje fotonaponskih panela na nadstrešnici na javnoj površini jednog parkinga. Kapacitet te fotonaponske elektrane je 74 kW i ona će služiti u narednom periodu za proizvodnju električne energije za potrebe kotlarnice Majakovski. Drugi deo tog podprojekta je postavljanje termosolarnih panela, koji će biti u funkciji zagrevanja sanitarne vode za potrebe celog kompleksa zgrada kolektivnog stanovanja Majakovski", rekao je direktor JKP Gradska toplana Niš Živojin Tasić.
Paralelno sa tim rade se i konverzije kotlarnica.
"Ove godine ćemo odraditi konverzije dve kotlarnice u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine koje će finansirati 80 odsto tog projekta, grad Niš 20 odsto. Radićemo konverziju kotlarnice sa mazuta na gas, to je kotlarnica Knjaževačka i kotlarnica Pantelej. Kotlarnica Knjaževačka se uveliko radi, tender je završen, a što se tiče kotlarnice Pantelej, završava se projekta dokumentacija i očekujemo da se tender raspiše u toku sledeće nedelje", rekao je Tasić za Euronews Srbija.
U gradskoj toplani 97% toplotnih izvora je već konvertovano na gas.
"Ako pričamo o gradskoj toplani, dugi niz godina je rađeno da bi toplana bila najmanji zagađivač u Nišu", rekao je on.
Šta gasna elektrana znači za rad toplane?
Najavljeno je da će Niš do 2030. imati gasnu elektranu, a Tasić navodi da sa Ministarstvom energetike i predstavnicima grada Niša rade na tom projektu.
Kapacitet bi trebalo da bude 150 megavata.
"Ukoliko se taj projekat realizuje na način kako smo i dogovorili, imaćemo dovoljne količine vruće vode iz te gasne elektrane za zagrevanje kompletnog sistema daljinskog grejanja u zimskim uslovima. S druge strane, postojeće kotlarnice će biti u funkciji, s tim što ćemo moći da proširimo kapacitete sistema daljinskog grejanja u Nišu, odnosno da povezujemo nove zgrade kolektivnog stanovanja", rekao je Tasić.
Gas je sa aspekta zaštite životne sredine čist energent.
"Ovo što radimo konverziju kotlarnica, to su male kotlarnice, malih kapaciteta, ali smo u saradnji sa Gradom Nišom dogovorili da u naredne dve godine kotlarnice koje su ostale da rade na mazut ili na lož ulje, prebacimo na gas ili na obnovljive izvore energije", napominje Tasić.
Jedan od podprojekata u okviru saradnje sa UNDP-om i Ministarstvom zaštite životne sredine podrazumeva digitalizaciju i dodatne mere zaštite.
Fotonaponski paneli na kotlarnici
"Mi smo na jednoj kotlarnici, odnosno Toplana jug, radili na revitalizaciji sistema. Ugradili smo merače za merenje štetnih materija u vazduhu i taložnike i filtere kako bi smanjili emisiju štetnih gasova koji izlaze iz dimnjaka, bez obzira na to što se radi o energentu koji je gas. Sa aspekta zaštite životne sredine zaista vodimo mnogo računa", rekao je on.
U srednjoročnoj strategiji gradske toplane, kaže on, ove godine su uveli jednu novinu - u svim kotlarnicama manjih kapaciteta ubuduće će postojati fotonaponski paneli kako bi proizvodili električnu energiju za sopstvene potrebe.
Tasić naglašava da se permanentno radi na revitalizaciji sistema daljinskog grejanja u Nišu.
"Pored toga što redovno održavamo i obnavljamo sistem, radili smo u proteklom periodu i na obnovljivim izvorima energije", rekao je on.
Kapacitet sistema daljinskog grejanja u Nišu je 270 megavata.
Tasić kaže da je prošle godine cena grejenja bila viša, a da je u ovoj grejnoj sezoni stabilna.
(EUpravo zato/Euronews Srbija)