Projekat Hrvatske elektroprivrede zamene postojećih električnih brojila novim, takozvanim pametnim brojilima je u punom jeku.
Za sada je zamenjeno više od milion brojila od ukupno 2,6 miliona, a plan je da sve bude završeno do 2029. godine.
Zagrepčani ne kriju da je nova tehnologija praktičnija.
"Više nema očitavanja starog, sve elektronski ide. Koliko si potrošio - toliko platiš. I to je okej. Tako bi trebalo da se promeni sve u Zagrebu", rekao je jedan meštanin hrvatske prestonice, prenosi Energija Balkana.
Ugradnja pametnih brojila deo je HEP-ovog projekta koji se sufinansira iz Evropskog nacionalnog plana oporavka sa čak 224.000 evra.
Dosad je ugrađeno više od 900.000 novih brojila u domaćinstvima, od ukupno 2,6 miliona obračunskih mesta.
Nova brojila omogućiće preciznije račune. Prednost projekta je da svi korisnici dobijaju mesečni račun za tačnu količinu potrošnje u prethodnom mesecu.
Za građane to znači i bolju kontrolu potrošnje, posebno u vreme kada se očekuje rast cena energenata.
Nova brojila smanjuju i mogućnost prevara. Ako se uređaj otvori ili pokuša da se manipuliše magnetom, signal automatski stiže u HEP-ov centar i račun tako zaista odražava stvarnu potrošnju.
Kako je u Srbiji?
U Srbiji se projekat ugradnje pametnih brojila finansira kroz kredite međunarodnih finansijskih institucija.
Ana Pavlović iz Elektrodistribucije Srbije (EDS) navodi da se trenutno realizuje ugradnja dodatnih 200.000 brojila uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Od tog broja, 30.000 ide u Čačak, isto toliko u Kraljevo, dok će Niš dobiti čak 140.000 uređaja - čime će postati jedan od prvih gradova u Srbiji gotovo potpuno pokriven pametnim brojilima.
Takođe, u toku je postavljanje pametnih brojila i za komercijalne korisnike, a sledeća faza predviđa još 400.000 brojila, čiju nabavku će finansirati Evropska investiciona banka (EIB).
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Enterprise Expansion Fund II (ENEF II), u okviru EU programa Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) odobrili su zajam od 9,1 miliona evra srpskoj kompaniji "Meter & Control", proizvođaču pametnih brojila i softvera.
Sredstva će biti iskorišćena za izgradnju nove proizvodne hale u Beogradu, nabavku dodatne opreme, povećanje kapaciteta i automatizaciju proizvodnje.
Zašto je važno preći na pametna brojila?
Pametna brojila igraju ključnu ulogu u razvoju pametnih mreža i modernizaciji energetskih sistema, jer omogućavaju potrošačima i distributerima da preciznije prate i upravljaju potrošnjom energije.
Kako se navodi, korist od novih brojila je višestruka – svi podaci biće na jednom mestu, građani mogu da prate svoju potrošnju i uoče kako mogu da štede energiju, a sam sistem će pratiti varijacije očitanih podataka, ukazivati na eventualne kvarove ili probleme i inicirati kontrolu. Ono što je najvažnije to je da zamena starih brojila neće koštati domaćinstva.
Kod pametnih brojila i daljinskog očitavanja nema uticaja na tačnost merenja ili stanja brojača energije ni lokalno, ni daljinski, jer se svaka promena vidi i beleži. Pored toga, brojila imaju odobrenje Direkcije za mere i dragocene metale i pre postavljanja prolaze kroz dodatnu kontrolu tačnosti merenja.
Kako funkcionišu pametna brojila?
Ugradnjom pametnih brojila sa modernom tehnologijom dobija se precizniji obračun potrošnje struje. Svako pametno brojilo ima u sebi kalendar i sat realnog vremena tako da automatski svakog prvog u mesecu u 00.00 časova upisuje podatke u posebnu, zaštićenu memoriju, kao i u bazu podataka.
Prema podacima Elektrodistribucije Srbije, koja je operator distributivnog sistema, u mreži trenutno postoji oko 3,78 miliona brojila, a najveći deo njih će u narednih nekoliko godina biće zamenjen pametnim.
Osim daljinskog očitavanja, koje smanjuje troškove distribucijama, omogućava i uvođenje dinamične tarife.
Iz donacije EU trebalo bi da se ugradi oko 470.000 digitalnih brojila, a očekuje se proširenje projekta sredstvima iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB). Generalni plan je da se za 10 godina dostigne nivo od 80 odsto pametnih brojila na distributivnoj mreži, što je zacrtani cilj i zemalja EU.
Šta je sa onima koji nemaju ugrađene merače energije?
Međutim, trenutno samo 17% stanova u Srbiji ima ugrađene individualne merače, i to uglavnom novogradnje.
Stari stanovi se oslanjaju na zajedničke kalorimetre u podstanicama, pa se potrošnja deli proporcionalno po kvadratima.
Četvrtina zgrada u Beogradu ima lošu izolaciju i dotrajalu stolariju, zbog čega će promena sistema naplate kod njih biti odložena, dok su energetski ugroženi kupci izuzeti iz ovog sistema.
Iako ne postoji precizno merenje za svaki stan, novi model podstiče ulaganja u energetsku efikasnost - bolje izolovani stanovi trošiće manje, pa će vlasnici imati niže račune.
Postoje i subvencije i državni programi koji podržavaju ove mere, a toplana će razliku u uštedi koristiti za pokrivanje troškova.
(EUpravo zato/Energija Balkana)