Globalna ribarska kompanija Movi sa sedištem u Norveškoj nudi nagradu ribarima koji uhvate pobegle losose, nakon što je procenjeno da je 27.000 riba nestalo sa farme uz obalu Norveške, što su aktivisti nazvali "katastrofom za divlji losos".
Najveći svetski proizvođač farmiranih lososa nudi nagradu od 500 norveških kruna, odnosno 43 evra po ulovljenom lososu, nakon što je saopštio da je četvrtina od 105.000 lososa sa farme pobegla iz kaveza u Tromsu, na severozapadu Norveške.
Norveška direkcija za ribarstvo saopštila je da je Movi prijavio ovaj incident u nedelju, nakon što je otkrio oštećenje spoljnog prstena kaveza tokom oluje. Prosečna težina pobeglih riba bila je 5,5 kg.
Norveške vlasti su bile na licu mesta i izvršile inspekciju objekta, izdajući naredbu da se prošire napori kompanije da uhvati pobegle ribe.
Vegard Oen Haten, portparol direkcije za ribarstvo, rekao je: "Obično, ribarima je dozvoljeno da vrše operacije hvatanja unutar 500 metara oko objekta u slučaju bega. Međutim, zbog potencijalnog obima ovog incidenta, Movi je upućen da treba da proširi područje".
Movi je saopštio da je ovo "ozbiljna i veoma žalosna situacija" i da ribe uhvaćene od strane registrovanih ribara mogu biti dostavljene u "centar za prijem riba" u okolini u zamenu za nagradu od 43 evra.
Ekološki problem
Aktivisti ističu da pobegli lososi predstavljaju veliki ekološki problem. Oni ugrožavaju divlji losos smanjujući njegovu genetsku raznovrsnost, povećavajući infekciju od morskih vaši i pojačavajući konkurenciju za mrestilišta.
U Norveškoj, koja godišnje izvozi 1,2 miliona tona farmiranog lososa, problem je toliko ozbiljan da je prošlog leta broj divljih lososa pao na istorijski minimum, što je dovelo do zatvaranja 33 reke za ribolov lososa. Ove godine predloženo je zatvaranje 42 reke i tri fjorda.
"27.000 lososa sa farme koji su u begu je katastrofa za divlji losos", rekao je Pal Mugaas, portparol Norske Lakseelver (Norveške reke za losose).
"Nauka je dokazala da ukrštanje divljih i farmiranih lososa proizvodi potomstvo koje ima nizak stepen preživljavanja u prirodi".
Norveški naučni savetodavni komitet za atlantskog lososa svrstava izbegle losose sa farme među glavnim pretnjama divljim lososima. Veruje se da dve trećine divljih stokova atlantskog lososa u Norveškoj imaju genetske smetnje usled mešanja sa farmiranim lososima.
Iako je priznao da je divlji atlantski losos pod "egzistencijalnom pretnjom", norveški ministar životne sredine, Andreas Bjeland Eriksen, prošlog meseca isključio je mogućnost zabrane korišćenja mreža za ribolov na moru.
Umesto toga, rekao je da planira da traži "prihvatljiv nivo" zagađenja za populaciju divljeg lososa.
(EUpravo zato/Gardijan)