Iako su Finska i Švedska vodeće članice EU po prekrivenosti šumom, novi izveštaj WWF-a pokazuje da ne ispunjavaju svoje obaveze prema EU Zelenom dogovoru i Strategiji biodiverziteta.
Evropska komisija je pre nekoliko dana održala radionicu u Helsinkiju u cilju očuvanja starih šuma.
Ove šume, sačinjene od autohtonih vrsta i koje čovek još nije dotakao svojim delovanjima, ključne su za očuvanje ravnoteže u prirodi.
Međutim, dok rasprave počinju, WWF upozorava da su hitne akcije potrebne kako bi se sprečilo dalje uništavanje ovih kritičnih staništa.
Evropski Zeleni dogovor postavlja jasan cilj: poslednje preostale primarne i stare šume u Evropi moraju biti strogo zaštićene.
Sa druge strane, Finska i Švedska koriste pravne praznine kako bi omogućile seču drveća u šumama koje bi trebalo da budu zaštićene.
Svake godine se seče hiljade hektara šuma, uprkos njihovoj važnosti za klimatsku stabilnost, biodiverzitet i dugoročno ekološko zdravlje.
"Javno dostupni dokazi pokazuju da se i Finska i Švedska udaljavaju od politika EU. Ovo ne može da se nastavi ako smo ozbiljni u tome da rešimo klimatsku krizu", smatra Mai Suominen, stručnjak za šume u finskom ogranku WWF-a.
WWF naglašava da je zaštita primarnih i starih šuma ključna za postizanje klimatskih i biodiverzitetskih ciljeva Evrope, ali i za očuvanje političke kredibilnosti EU.
Umesto što prioritet pružaju kratkoročnom snabdevanju biomasom u šumskoj industriji, Finska i Švedska moraju da postave zaštitu šuma u centar svojih strategija za cirkularnu i održivu bioekonomiju.
"Zaštita šuma nije samo nešto što je lepo imati, ona je ključna za uspeh održive i cirkularne bioekonomije", kaže Peter Robernc, stručnjak za šume u WWF Švedska.
Izveštaj WWF-a sadrži nekoliko preporuka, ali pre svega, poziva Evropsku komisiju da prati nacionalnu implementaciju Strategije biodiverziteta.
"Posledice nečinjenja bile bi teške. Nastavak seče primarnih i starih šuma ne samo da će oslabiti ekološke ciljeve Evrope već će takođe potkopati poverenje javnosti u nacionalne vlade i samu EU", zaključila je Anke Šulmajster-Oldenhov, menadžerka za šume u WWF-u.
Jedan od primera dobrog odnosa prema ovakvim područjima je i Bjalovješka šuma, koju često nazivaju evropskom džunglom, a prostire se duž poljsko-beloruske granice i predstavlja najstariju šumu Evrope. Nalazi se na Uneskovoj listi svetske baštine i dom je za mnoga drevna stabla, retke vrste i evropskog bizona.
(EUpravo zato/WWF.eu)