Biće za 40 odsto veći od Hajd parka sa 30.000 stabala na 200 hektara: Ovde niče novi megaparк u Evropi

Od napuštenog aerodroma do zelene oaze: U blizini Atine niče park kakav Evropa još nema. Na čak 200 hektara biće posađeno više od 30.000 stabala i tri miliona žbunova, a projekat je osmišljen tako da grad rashladi tokom vrelih dana. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Jedan od najambicioznijih projekata urbane obnove na svetu pretvara nekadašnji aerodrom u ogroman zeleni prostor. Park Ellinikon u grčkom gradu Eliniko trebalo bi da postane najveći obalski urbani park u Evropi.

Na površini od čak 200 hektara biće posađeno više od 30.000 stabala i oko tri miliona žbunastih biljaka, tako da će zelenilo zauzimati oko 70 odsto ukupne površine parka.

Park u južnom predgrađu Atine trebalo bi da bude otvoren za javnost početkom 2027. godine, dok će dodatna infrastruktura biti završavana do 2030.

Projekat je zamišljen tako da osim prostora za odmor i rekreaciju odgovori i na neke od najvećih klimatskih izazova savremenih gradova. Posebna pažnja posvećena je upravljanju vodom, snižavanju temperature i stvaranju prijatnije mikroklime tokom sve češćih toplotnih talasa.

U okviru kompleksa biće izgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda kapaciteta 7.000 kubnih metara dnevno, kao i rezervoar u koji može da stane 10.000 kubnih metara vode. Pametni sistem za navodnjavanje, koji će koristiti podatke sa senzora i vremenskih stanica, mogao bi da smanji potrošnju vode i do 90 odsto.

Mreža "rashlađenih ruta“

Jedna od posebnosti parka biće mreža takozvanih "rashlađenih ruta“, osmišljenih tako da temperatura na njima bude i do četiri stepena Celzijusa niža nego u okolnim delovima grada prekrivenim asfaltom.

Pri projektovanju su korišćene digitalne simulacije mikroklime, uključujući termalne mape i kompjuterske modele strujanja vazduha. Na osnovu tih analiza određivani su položaj hlada, pravci strujanja vazduha i raspored zelenila.

Odmorišta će imati najmanje 60 odsto površine u hladu, uz istovremeno očuvanje prirodnog protoka vazduha. Vegetacija će dodatno doprinositi rashlađivanju kroz isparavanje vode iz biljaka.

U parku će biti i vodeni elementi poput kanala, sistema za orošavanje i bazena sa malom potrošnjom vode. Njihova uloga nije samo estetska, isparavanje vode trebalo bi da doprinese snižavanju temperature u okolini.

Staze će pratiti prirodni teren i biti povezane u jedinstvenu, pristupačnu mrežu. Biće okružene zelenilom i stvarati niz manjih prostora sa prijatnijom mikroklimom, u kojima će se smenjivati sunce i hlad.

Pametna tehnologija za borbu protiv vrućine

Park će se oslanjati na kontinuirano prikupljanje podataka o temperaturi vazduha, vlažnosti, sunčevom zračenju, vlažnosti zemljišta i količini hlada. Ti podaci koristiće se za efikasnije upravljanje mikroklimom, navodnjavanjem i održavanjem zelenih površina.

Poseban sistem senzora omogućavaće da se količina vode prilagođava stvarnim potrebama biljaka i trenutnim vremenskim uslovima. Prema studiji na kojoj se projekat zasniva, takav način upravljanja može doneti uštedu vode i do 90 odsto.

Planirano je više od 520 biljnih vrsta, od kojih će oko tri četvrtine činiti autohtone ili vrstama lokalne klime prilagođene biljke.

Otpadne vode nakon tercijarnog tretmana koristiće se za sve dozvoljene namene za koje nije potrebna voda za piće, uključujući navodnjavanje. Sistem će moći da obezbedi do 7.000 kubnih metara prečišćene vode dnevno.

Planirano je i prikupljanje kišnice, uz cilj da se sva kišnica zadrži i obradi unutar kompleksa. Istovremeno će biti obnovljeni prirodni tokovi vode, uključujući potok Trahonas, koji će imati važnu ulogu u zaštiti od poplava.

Materijali iz Grčke

Za izgradnju staza i drugih površina u parku koristiće se prirodni materijali iz Grčke, među kojima su mermer iz Kavale, beli mermer Dionisos-Penteli, škriljac iz Karistosa i peščar iz Mandre.

Materijali su odabrani zbog izdržljivosti, ali i zbog njihovog uticaja na toplotni komfor, kao i kako bi se novi park što bolje uklopio u pejzaž Atike.

Deo materijala koji je ostao od nekadašnjeg aerodroma neće biti bačen. Betonske ploče biće iskorišćene za izgradnju potpornih zidova, postolja i drugih konstrukcija, dok će usitnjeni agregat biti korišćen za gabione i ispune. Na taj način nastoji se smanjiti ekološki otisak same izgradnje.

Veći od Hajd parka u Londonu

Park Ellinikon prostiraće se na ukupno dva miliona kvadratnih metara, odnosno 200 hektara. Kada bude završen, biće najveći obalski urbani park u Evropi i jedan od najvećih projekata urbane obnove u svetu.

Za poređenje, biće oko 40 odsto veći od londonskog Hajd parka, koji zauzima 142 hektara. Po površini će biti gotovo jednak berlinskom parku Tiergarten, koji se prostire na oko 210 hektara.

Foto: Shutterstock

U odnosu na briselski Parc du Cinquantenaire, površine oko 30 hektara, Ellinikon će biti gotovo sedam puta veći.

Foto: Shuttesrtock

Iako je njujorški Central park sa 341 hektarom znatno veći, Ellinikon će i dalje predstavljati projekat sličnog globalnog značaja.

Njegova najveća posebnost, međutim, biće neposredna povezanost sa morem. Za razliku od većine velikih evropskih parkova koji su okruženi gradskim tkivom, Ellinikon će biti direktno povezan sa obalom dugom oko dva kilometra.

U poređenju sa drugim evropskim parkovima uz more, biće znatno veći i moderniji od tradicionalnog Parc de la Ciutadella u Barseloni, koji zauzima oko 31 hektar. Biće i približno četiri puta veći od budućeg potpuno razvijenog projekta obnove područja zaliva Faliro u Grčkoj, koji će imati oko 54 hektara.

Veći od njega biće samo pojedine zaštićene šumske oblasti izvan gradskih sredina, poput Parco della Sterpaia u Toskani, površine 296 hektara, ili ogromni nacionalni parkovi poput Pembrokeshire Coast u Velsu, koji se prostire na čak 62.000 hektara.

Ellinikon bi tako trebalo da postane mnogo više od običnog gradskog parka, svojevrsna zelena infrastruktura Atine, projektovana da pruži prostor za odmor, ali i da gradu pomogne da se izbori sa visokim temperaturama, nestašicom vode i posledicama klimatskih promena.

(M.A./EUpravo zato/euronews.com)