Koralni grebeni su mali, ali izuzetne moći. Pokrivaju manje od 1 odsto okeanskog dna, a podržavaju četvrtinu svih morskih vrsta.
Do milijardu ljudi takođe zavisi od grebena zbog hrane, ali i zaštite od oluja pošto njihove strukture smanjuju energiju talasa i do 97%.
Korali imaju primenu i u medicini, jer se njihova jedinjenja koriste u lečenju raka i artritisa.
Ove godine su stigle dobre vesti. Danas postoji tri puta više koralnih grebena koji su dovoljno otporni da prežive klimatsku krizu sa visokim emisijama do 2050. nego što je pokazalo značajno istraživanje iz 2018.
Naučnici sa Univerziteta Makvori u Sidneju i Društva za zaštitu divljih životinja u Njujorku analizirali su 165.922 km² okeanskog dna u 71 zemlji i otkrili da su grebeni otporniji na klimatske promene nego što se ranije mislilo.
Područje obuhvaćeno istraživanjem uključuje grebene u sedam britanskih, šest holandskih i 13 francuskih prekomorskih teritorija. Možda zvuči iznenađujuće, ali više od 20 odsto korala na svetu nalazi se u Evropi - svi u prekomorskim teritorijama i najudaljenijim regionima EU. Procenjuje se da oko 33 odsto voda prekomorskih entiteta EU ima status zaštićenog područja.
Zašto su koralni grebeni otporniji nego što se mislilo?
Ne reaguju svi grebeni isto na klimatske promene, objasnila je Stejsi Džupiter, koautorka studije i izvršna direktorka Globalnog morskog programa Društva za zaštitu divljih životinja.
Neki se nalaze u prirodnim "hladnijim džepovima" koji ih štite od ekstremne toplote, neki jednostavno bolje odolevaju izbeljivanju i stresu, dok se drugi brže oporavljaju nakon oštećenja.
Ta otpornost, međutim, ne briše već načinjenu štetu. Od 1950-ih već smo izgubili više od polovine svih koralnih grebena zbog klimatske krize i drugih ljudskih aktivnosti. Između 2023. i 2025. zabeleženo je najgore izbeljivanje korala ikada, pri čemu je 84 odsto svetskih grebena bilo pogođeno toplotnim stresom.
Izbeljivanje se događa kada koral pod stresom izbaci alge koje mu daju boju.
Ipak, prema studiji, manje od 28 procenata ovih novootkrivenih klimatski otpornijih grebena nalazi se unutar zaštićenih ili očuvanih područja. Klimatske promene ostaju najveća dugoročna pretnja, dok zagađenje voda i ribolov predstavljaju glavne lokalne nevolje za gotovo dve trećine grebena širom sveta.
"Koralni grebeni se često predstavljaju kao ekosistemi koje nije moguće spasiti", izjavila je Emili Darling, koautorka i direktorka za očuvanje korala u Društvu za zaštitu divljih životinja, za Rojters.
Postoji nada za korale
"Ovo istraživanje pokazuje suprotno, znamo gde postoji nada, a sada nam je potrebna politička volja", dodala je.
Zaštita ovih otpornijih grebena zahteva i finansiranje, pa u prekomorskim teritorijama EU deo sredstava dolazi kroz inicijativu BEST. Nedavno je finansiran 81 projekat biodiverziteta, uključujući akciju čišćenja na ostrvu Reunion, gde ronioci uklanjaju metalni otpad sa osam lokacija grebena. koji se tu taložio decenijama.
Međutim, novac sam po sebi neće spasiti grebene.
Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN), koja upravlja ovim sredstvima, naglašava da zaštita na papiru nije isto što i zaštita u praksi.
"Otpornost koralnih grebena zahteva efikasno upravljanje, lokalno vođene inicijative i dugoročnu posvećenost očuvanju prirodnih sistema koji podržavaju i biodiverzitet i dobrobit ljudi", rekla je Kristina Romero, menadžerka programa u IUCN-u.
(EUpravo zato/The European Correspondent)