Naučnici upozoravaju da ljudske aktivnosti "nagrizaju prirodu do tačke potpunog nestanka", nakon što je objavljen spisak novih biljnih i gljivičnih vrsta koje su naučno opisane tokom 2025. godine.
Prošle godine gotovo 200 biljaka i gljiva prvi put je zvanično registrovano, a stručnjaci upozoravaju da su mnoge od njih već ozbiljno ugrožene.
Kraljevska botanička bašta Kju (Royal Botanic Gardens, Kew) iz Londona, zajedno sa međunarodnim partnerima, danas, 8. januara, objavila je listu 10 najznačajnijih novih vrsta opisanih tokom 2025. godine, s ciljem da ukaže na to koliko delova prirodnog sveta još uvek nije ni imenovano.
"Opisivanje novih biljnih i gljivičnih vrsta ključno je u trenutku kada se gubitak biodiverziteta i klimatske promene ubrzano pogoršavaju pred našim očima", izjavio je dr Martin Čik, viši istraživač u afričkom timu RBG Kju.
Kako je dodao, "teško je zaštititi ono što ne poznajemo, ne razumemo i što nema svoje naučno ime."
Prema njegovim rečima, gde god su istraživali, ljudske aktivnosti su dovele prirodu na ivicu nestanka.
On upozorava da zanemarivanje taksonomije, nauke o razvrstavanju vrsta, može dovesti do urušavanja sistema koji održavaju život na Zemlji.
Ovo je izbor deset najzanimljivijih biljaka i gljiva koje su naučnici opisali tokom 2025. godine.
"Krvava orhideja"
Nova vrsta orhideje Telipogon cruentilabrum otkrivena je u visokoplaninskim andskim šumama u oblasti Kotopaksi u Ekvadoru. Ime je dobila po krvavo crvenoj "usni" cveta, a raste na drveću, najčešće na visini od 1,5 do tri metra iznad tla.
Njeni žuto-crveni cvetovi oponašaju izgled ženki muva kako bi privukli mužjake i omogućili oprašivanje. Ipak, više od polovine njenog prirodnog staništa već je uništeno, uglavnom zbog rudarstva i poljoprivrede.
Gljiva koja ubija pauke
Gljiva Purpureocillium atlanticum, otkrivena u atlantskim prašumama Brazila, pripada grupi parazitskih gljiva koje napadaju druge organizme. Poznata i kao „zombi-gljiva", ona inficira pauke koji žive u podzemnim jazbinama, prekrivajući ih gotovo u potpunosti micelijumom.
Iz tela uginulog pauka zatim izrasta plodno telo gljive koje izbija na površinu tla i širi spore, nastavljajući ciklus.
"Vatreni demonski cvet"
Biljka Aphelandra calciferi, prepoznatljiva po jarkim narandžasto-crvenim i žutim cvetovima, dobila je ime po liku Kalcifera iz animiranog filma „Kako se pokreće dvorac". Ovaj šumski žbun, visok i do tri metra, potiče iz Perua i smatra se izuzetno perspektivnim kao ukrasna biljka.
Božićna palma
Palma sa upadljivim crvenim plodovima, lokalno poznata kao Amuring, sada je zvanično imenovana kao Adonidia zibabaoa.
Raste na krečnjačkim grebenima filipinskog ostrva Samar i dostiže visinu do 15 metara. DNK analize potvrdile su njenu pripadnost rodu Adonidia, u kojem postoje još samo dve poznate vrste.
"Živi kamen"
Sukulent Lithops gracilidelineata poznat je po savršenoj kamuflaži - izgleda poput običnog kamenčića. Nova podvrsta razlikuje se od ostalih po tome što raste u oblastima sa većom količinom padavina. Zbog ilegalnog sakupljanja za tržište ukrasnih biljaka, ova grupa biljaka sve je bliža izumiranju.
Kritično ugrožena visibaba
Nova vrsta visibabe, Galanthus subalpinus, otkrivena je na subalpinskim livadama planine Korab, na području Severne Makedonije i Kosova.
Već je proglašena kritično ugroženom, prvenstveno zbog prekomernog sakupljanja za hortikulturu, ali i zbog ispaše i požara.
"Orhideja gusenica"
Dendrobium eruciforme dobila je nadimak jer njen izgled podseća na koloniju gusenica na kori drveta. Reč je o najmanjoj među šest novih vrsta koje su prošle godine opisali indonežanski naučnici.
Gljiva iz korena trave
Gljiva Magnaporthiopsis stipae izolovana je iz korena trave i predstavlja primer velikog broja gljiva koje još nisu opisane jer nisu vidljive golim okom.
Deo je šireg istraživanja u kojem su opisane 24 nove vrste gljiva.
Plod koji ima ukus banane i guave
Drvo Eugenia venteri iz Papue Nove Gvineje daje plodove koji, prema rečima naučnika, imaju ukus mešavine banane i guave, uz blagu aromu eukaliptusa.
Smatra se da su se cvetovi i seme razvili tako da ih oprašuju i raznose džinovski pacovi koji žive na tlu.
Džinovsko ugroženo drvo
Na kraju liste nalazi se ogromno drvo Plagiosiphon intermedium iz prašuma Kameruna, čija masa dostiže oko pet tona.
Ova vrsta poznata je sa samo dve lokacije i još uvek nema nikakvu zakonsku zaštitu, iako zavisi od složenih simbiotskih odnosa sa gljivama u zemljištu.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)