Kako "Kraljevac" čuva crnku? Ova riba se može naći na samo tri lokacije u Srbiji

Kako bi očuvanje staništa bilo sveobuhvatno i obezbedilo najveću korist za biodiverzitet, najpre je urađena identifikacija ekoloških koridora ove vrste.
Foto: SRP Kraljevac

Kako bi sačuvali crnku (Umbra krameri), ugroženu vrstu ribe, Udruženje sportskih ribolovaca „Deliblatsko jezero“ sa svojim partnerima, prošle nedelje završili su radove na izmuljavanju kanala Ćinkina ćuprija u okviru Specijalnog rezervata prirode „Kraljevac“.

Ovo je tek prvi veliki korak ka obnovljenom i sačuvanom staništu vrste koji će joj omogućiti opstanak i ubuduće.

Crnka ili mrguda je endemska vrsta ribe Dunava i Dnjestra. Naseljava močvarna staništa nizijskih područja, obrasla gustom vegetacijom. Iako je vrsta veoma otporna na nepovoljne životne uslove, usled gubitka staništa došlo je do znatnog smanjenja broja populacija u poslednjih nekoliko decenija. Nažalost, toliko je ugrožena zbog štetnog uništavanja staništa, da je na IUCN Crvenoj listi, a u Srbiji je strogo zaštićena vrsta.

Na teritoriji Srbije prisutna je na svega tri lokaliteta: SRP „Zasavica“, SRP „Gornje podunavlje“ - Bački Monoštor i SRP „Kraljevac“. U cilju očuvanja vrste neophodno je sprovođenje zaštite, ali i obnove staništa i redovnog monitoringa stanja populacija.

Na revitalizaciji i očuvanju staništa ove, ali i brojnih drugih vrsta u Specijanom rezervatu prirode „Kraljevac“, zajedno rade Udruženje sportskih ribolovaca „Deliblatsko jezero“, Institut za regionalni razvoj i Biološki fakultet iz Beograda.

Kako bi očuvanje staništa bilo sveobuhvatno i obezbedilo najveću korist za biodiverzitet, najpre je urađena identifikacija ekoloških koridora ove vrste. Zatim je pre dve nedelje očišćen deo kanala Ćinkina ćuprija od nataloženog sedimenta i biljnog materijala (deo sliva Kraljevac), jer će tako biti sačuvana voda u kanalu i kao završna aktivnost, planirana je sadnja autohtonih biljnih vrsta karakterističnih za vlažna staništa poput hrasta lužnjaka, vrbe i bele topole kako bi se ojačala obala i smanjilo dalje zamuljavanje kanala i umanjio dotok pesticida u kanal.

Terenskim radovima prethodilo je sveobuhvatno istraživanje, ali i podrška i razumevanje lokalne zajednice. Tako je 7. oktobra na Kraljevcu održana tribina „Revitalizacija vlažnih staništa u cilju očuvanja biološke raznovrsnosti“ gde su mišljenja razmenili relevantni istraživači, naučnici sa Biološkog fakulteta, Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, predstavnici lokalnih donosioca odluka, upravljači zaštićenog područja i građani.

Foto: SRP Kraljevac

Dragoceno iskustvo struke kao i iz života pomoglo nam je da razumemo koliko su vlažna staništa važna ne samo za bioraznovrsnost, već i za upravljanje vodama kao i poljoprivredu.

Iako naizgled mala, promena koja će omogućiti opstanak ugrožene vrste i brojnih drugih vrsta u okviru SRP „Kraljevac“ je za živi svet na planeti ogromna.

Foto: SRP Kraljevac

Projekat „Revitalizacija staništa umbre u SRP Kraljevcu“ sprovodi Udruženje sportskih ribolovaca "Deliblatsko jezero" u partnerstvu sa Institutom za regionalni razvoj i Biološkim fakultetom u Beogradu uz finansijsku podršku Švedske, odnosno Švedske agencije za međunarodni razvoj (SIDA) u okviru inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji“. Ovu inicijativu, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa Švedskom i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

(EUpravo zato/SRP Kraljevac)