Ugostiteljstvo i turizam u Austriji u velikoj meri zavise od radnika migrantskog porekla. Gotovo polovina zaposlenih u ovoj branši u Austriji su ili sami doseljenici, ili su deca doseljenika, pokazuje istraživanje bečkog Dema instituta.
Samo u glavnom gradu Austrije, u Beču, tri četvrtine zaposlenih ima migrantsko poreklo.
Posebno se u gradovima ugostiteljstvo u velikoj meri oslanja na strane radnike. U Beču, Gracu i Lincu zaposleni sa migrantskim poreklom čine oko 73 odsto. U saveznim pokrajinama orijentisanim na turizam, poput Tirola (38 odsto) i Salcburga (44 odsto), pretpostavlja se da je stvarni procenat još veći od navedenih vrednosti, jer sezonski radnici, nisu obuhvaćeni korišćenim podacima.
U Beču 35 odsto zaposlenih u ugostiteljstvu ima austrijsko državljanstvo, od toga su osam odsto naturalizovani državljani. Oko 20 procenata dolazi iz drugih zemalja Evropske unije. Nešto manji broj dolazi iz Azije (uključujući Avganistan i Siriju), devet odsto iz balkanskih zemalja koje nisu članice EU, kao i pet procenata sa turskim državljanstvom.
Veliki udeo ljudi sa migrantskim poreklom nisu samo zaposleni, već su i sami vlasnici ugostiteljskih objekata u Beču u dve trećine slučajeva migranti.
Ovaj trend nije iznenađujući s obzirom na demografske promene u EU, gde se radno sposobno stanovništvo, prvenstveno zbog starenja populacije, smanjuje za milion osoba godišnje. Austrijsko ugostiteljstvo očigledno pronalazi rešenje za ovaj izazov u angažovanju radne snage iz inostranstva.
Stranci u Austriji
Polovinom jula ove godine, austrijska ministarka za integraciju Klaudija Plakolm iz Narodne stranke (ÖVP) i predstavnik Austrijskog državnog zavoda za statistiku "Statistik Austria" Štefan Marik-Labek predstavili su novi statistički Godišnjak o migracijama i integraciji u Austriji, sa stanjem na dan 1. januara 2025. godine.
Kako je istaknuto na konferenciji, podaci ne govore samo o broju i kretanju stanovništva, već i o izazovima sa kojima se suočava austrijsko društvo. Prema statistici od 1. januara ove godine, u Austriji je 2024. godine živelo prosečno 2,51 milion ljudi sa migrantskom pozadinom.
To uključuje ljude "prve generacije", tj. one rođene u inostranstvu, kao i ljude "druge generacije", tj. one rođene u Austriji, čija su oba roditelja rođena u inostranstvu. Od ukupnog broja ljudi sa migrantskim poreklom u ovoj alpskoj zemlji 2024. godine, 1.855.400 je imalo strano državljanstvo, što je čak 27,8 odsto ukupnog stanovništva Austrije, koja ima oko 9,2 miliona stanovnika. Pre deset godina, još uvek ih je bilo oko 20 odsto.
U poređenju sa 2015. godinom i tadašnjih 1,81 miliona stranaca, ovo predstavlja povećanje od oko 696.100 ljudi, odnosno 38,4 odsto. Najveći broj stranih državljana u ovoj alpskoj zemlji je iz susedne Nemačke. Njih je čak 239.500. Na drugom mestu po brojnosti su Rumuni (155.700). Slede ih Turci (124.800) i Srbi (122.500). Od petog do desetog mesta je grupa stranih državljana iz Mađarske, Hrvatske, Sirije, Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Poljske.
Najveći porast stranih državljana u Austriji, od početka 2020. do početka ove godine, izražen u apsolutnim brojkama, bio je među strancima sa ukrajinskim državljanstvom (+76.300), sirijskim (+53.300), nemačkim (+39.500), rumunskim (+32.300) i hrvatskim državljanstvom (+25.800).
Od skoro dva miliona stranaca sa stranim državljanstvom u Austriji, najviše živi u pokrajini i gradu Beču, koji ima nešto više od dva miliona stanovnika. Preciznije, čak 997.600 njih, što je više od 50 odsto ukupnog broja Bečlija. Uzimajući u obzir zemlju porekla, u austrijskoj prestonici živi 10,4 odsto avganistanskih, sirijskih i iračkih državljana. 8,1 odsto dolazi iz Turske, a 4,8 odsto iz Ukrajine.
Statistika pokazuje da u Beču živi 19,1 odsto građana iz zemalja bivše Jugoslavije, a 22,2 odsto iz drugih zemalja. U ostalim austrijskim saveznim državama, kojih ukupno ima devet, udeo stranih državljana je znatno manji nego u Beču. S obzirom na sve izneto, ministar Plakolm je posebno istakao važnost vođenja odgovorne migracione politike. Ali i uspešne integracije stranaca u austrijsko društvo.
(EUpravo zato)