Zvaničnih podataka nema, ali oni nezvanični pokazuju da Hrvatskoj tokom letnje sezone nedostaje između 50.000 i 70.000 radnika, dok Crnoj Gori nedostaje oko 25.000 radnika na Jadranskom primorju.
Kao i godinama unazad, najveća potražnja je za radnicima u ugostiteljstvu - kuvarima, konobarima, baristima, recepcionerima i sobaricama.
Najveći broj sezonacana Jadranu je iz regiona - Srbije, Bosne i Hercegovine i Severne Makedonije, a sezona je krenula polovinom maja i očekuje se da će trajati do druge polovine septembra.
Potražnja
David Antonijević, osnivač agencije za zapošljavanje Friendly HR, rekao je za Infostud da Hrvatska i CrnaGora iz godine u godinu imaju sve veću potrebu za sezonskom radnom snagom, pre svega zbog nedostatka domaćih radnika. Prošle sezone, Hrvatska je izdala preko 25.000 radnih dozvola radnicima iz Srbije.
Radnicima iz Srbije koji žele da rade na Jadranu tokom letnje sezone najpre su potrebni važeći pasoš i potvrda o nekažnjavanju.
Uslovi
Poslodavci za većinu poslova traže radnike sa iskustvom, dok za zanimanja poput kuvara zahtevaju i formalno obrazovanje povezano sa tim poslom.
Pored iskustva i stručnih kvalifikacija, poželjno je i znanje stranih jezika, imajući u vidu da je među gostima na Jadranskom primorju sve više stranih turista.
Radna i boravišna dozvola
Radnu i boravišnu dozvolu za sezonskog radnika pribavlja poslodavac kod nadležnog organa u Hrvatskoj ili Crnoj Gori.
Da bi sezonski radnik ostvario prava koja proističu iz radnog odnosa na isti način kao i državljani, odnosno zaposleni u Hrvatskoj ili Crnoj Gori, neophodno je da potpiše ugovor o radu.
Strani radnici i u Hrvatskoj i u Crnoj Gori moraju biti prijavljeni, odnosno moraju imati ugovor o radu. Takođe, moraju posedovati dozvolu za boravak i radnu dozvolu, koju pribavlja poslodavac.
Dozvola za boravak i rad uglavnom važi koliko i sam sezonski angažman, odnosno koliko traje period na koji je zaključen ugovor o radu. Na zahtev poslodavca, dozvola može biti produžena.
U praksi se dešava i da poslodavci, ukoliko postoji potreba za radnom snagom i obostrano zadovoljstvo saradnjom, zadrže radnike i nakon završetka turističke sezone.
Na šta obratiti pažnju pre ugovora?
Antonijevićsavetuje radnicima, naročito onima koji po prvi put odlaze "na sezonu", da pažljivo pročitaju ugovor i da precizno definišu smeštaj i hrana, jer u gotovo 90 odsto slučajeva poslodavac obezbeđuje ove uslove.
"Važno je da kandidati znaju kakav tip smeštaja im se nudi, koliko je udaljen od radnog mesta, kao i broj obroka koji im je obezbeđen tokom radnog dana. Takođe, potrebno je jasno definisati radno vreme, broj radnih dana u nedelji i način obračuna zarade", rekao je Antonijević.
U praksi, sezonski rad često podrazumeva rad šest dana nedeljno, uz mogućnost prekovremenog angažovanja. Zbog toga je posebno važno da način obračuna i isplate prekovremenog rada bude unapred precizno ugovoren, a preporučuje se da se prekovremeni sati isplaćuju zajedno sa redovnom zaradom na mesečnom nivou, kako bi obe strane imale jasna i transparentna očekivanja.
Prava sezonskih radnika
Antonijević je istakao da je ugovor ključna zaštita radnika.
"Ako nisu temeljno definisali ugovor ili su verovali na reč, gotovo nikakvi. Zato je važno da se pažljivo raspitaju o svim detaljima kako samog posla, tako i smeštaja i drugih pogodnosti koje nudi poslodavac. Takođe, da pažljivo pročitaju ugovor koji potpisuju i obrate pažnju šta im se u tim ugovorima garantuje. Šta su im obaveze, a šta prava. Jer ugovor je jedina zaštita ukoliko dođe do nepredviđenih situacija".
Veliki lanci ili mali poslodavac
Značajna je razlika rada u velikom lancu i kod malog privrednika, počev od plate, pa do radnog vremena. I dok je u velikim lancima nešto nižna plata, ugovor je sigurniji, kod manjih poslodavaca je u ponudi veća zarada, ali i sedmodnevni rad i to od po deset i više sati.
Jasno je da je reč o radu koji nije zakonom dozvoljen ni u Hrvatskoj ni u CrnojGori, poslodavci krše pravila.
Najtraženije pozicije,
Najveća potražnja je za kuvarima i konobarima, odnosno za kvalifikovanom radnom snagom. Pored toga, traže se i pomoćni radnici u kuhinji, sobarice, higijeničari, pica majstori, roštilj majstori, barmeni, baristi, recepcioneri
radnici na održavanju u hotelima i turističkim kompleksima.
Najvažnije pravilo je jednostavno: ne oslanjati se na usmene dogovore. Sve što je važno mora biti precizno navedeno u ugovoru.
(EUpravo zato/Infostud)