Lekari širom Evrope sve češće organizuju štrajkove tražeći veće plate, bolje uslove rada i veće priznanje za odgovornost koju njihov posao nosi.
Lekari na specijalizaciji u Engleskoj najavili su četvorodnevni štrajk u junu, što će biti 16. runda obustave rada u okviru dugotrajnih pregovora o zaradama.
Štrajk će trajati od 7 časova ujutru 15. juna do 6:59 časova 19. juna po britanskom vremenu.
Odluka je doneta nakon sastanka novog britanskog ministra zdravlja Džejmsa Mareja i predstavnika Britanskog medicinskog udruženja (BMA). Marej je početkom maja na toj funkciji nasledio Vesa Stritinga.
Novi ministar je već poručio da nije spreman za dodatne pregovore o povećanju plata, ocenivši zahteve sindikata kao "nerealne i finansijski neodržive".
Prema podacima britanskog Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, početna plata lekara na specijalizaciji u Engleskoj iznosi nešto više od 40.000 funti godišnje, dok stariji specijalizanti imaju osnovnu zaradu od oko 76.500 funti.
Lekarima su u prethodne četiri godine plate povećane ukupno za 33 odsto, uz dodatno povećanje od 3,5 procenata ove godine. Takođe, mogu značajno više da zarade kroz prekovremeni rad, noćne i vikend smene.
Ipak, Britansko medicinsko udruženje tvrdi da su realna primanja lekara i dalje niža nego 2008. godine kada se uračuna inflacija, pozivajući se na indeks maloprodajnih cena (RPI).
Predstavnik lekara na specijalizaciji u BMA doktor Džek Flečer izjavio je za BBC da su lekari bili spremni da novom ministru daju vremena da se upozna sa funkcijom i nastavi pregovore koje je njegov prethodnik ostavio nedovršenim.
"Umesto toga, ponovo slušamo iste neodređene poruke, bez konkretnih rešenja za nova radna mesta i bez dodatnog novca za plate. Ne možemo nedeljama da pregovaramo u dobroj veri, a da nam se potom kaže da o platama više nema šta da se pregovara", rekao je Flečer.
BMA upozorava i da mnogi mladi lekari imaju velike studentske dugove, uz rast kamata koji dodatno povećava njihov finansijski teret.
Pored toga, postoji bojazan da bi zbog nezadovoljavajućih uslova i zarada lekari mogli da odlaze u zemlje poput Australije i Kanade, što bi dodatno opteretilo britanski Nacionalni zdravstveni sistem (NHS).
Britanska vlada, međutim, ističe da su povećanja plata lekara među najvećima u javnom sektoru u poslednje četiri godine i upozorava da bi dodatna izdvajanja mogla negativno da utiču na zdravstvene usluge i smanjenje lista čekanja.
Vlada takođe smatra da indeks RPI više nije relevantan pokazatelj inflacije i da bi trebalo koristiti indeks potrošačkih cena (CPI), prema kojem je pad realnih zarada znatno manji.
Štrajkovi lekara širom Evrope
Velika Britanija nije jedina evropska zemlja suočena sa štrajkovima lekara. Slični problemi prisutni su i u Nemačkoj, Španiji i Portugalu.
U Nemačkoj lekari univerzitetskih bolnica, koje zastupa udruženje Marburger Bund, trenutno pregovaraju o novim kolektivnim ugovorima. Njihov glavni zahtev je povećanje plata od osam odsto tokom narednih 12 meseci.
Pošto nakon druge runde pregovora krajem maja nije postignut napredak, upozoravajući štrajkovi mogli bi uskoro da uslede ukoliko dogovor ne bude postignut. To bi moglo da utiče na redovne preglede, planirane operacije i terapije koje nisu hitne. Novi pregovori zakazani su za početak juna.
I u Španiji se organizuju povremeni nacionalni štrajkovi lekara, a naredni je planiran od 15. do 19. juna.
Povod za proteste je predložena reforma zakona poznatog kao Estatuto Marco, koji uređuje uslove rada u zdravstvu. Lekari sada traže poseban zakon koji bi se odnosio isključivo na njihovu profesiju, ograničenje radne nedelje na 35 sati i bolje vrednovanje stručnosti i odgovornosti.
U Portugalu Nacionalna federacija lekara (FNAM) i drugi zdravstveni sindikati protestuju zbog, kako navode, kontinuiranog urušavanja nacionalnog zdravstvenog sistema.
Glavni problem je to što državni zdravstveni sistem ne uspeva da privuče i zadrži mlade lekare zbog niskih plata i slabih podsticaja, što dodatno povećava opterećenje preostalog medicinskog osoblja. Lekari se često suočavaju sa ozbiljnim manjkom kadra i prekomernim brojem dodatnih smena, što može ugroziti kvalitet zdravstvene zaštite.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)