Zapošljavanje starijih osoba širom Evrope već godinama predstavlja izazov, jer se radnici u poznijim godinama često teže probijaju na tržištu rada.
Ipak, demografske promene, produženje životnog veka i manjak radne snage postepeno menjaju ovaj trend, pa sve više ljudi ostaje aktivno i nakon tradicionalne starosne granice za penziju.
U tom kontekstu, broj zaposlenih starijih od 65 godina u Nemačkoj značajno je porastao u poslednjih nekoliko godina.
Prema podacima statističkog zavoda, sada ih ima oko 1,9 miliona, što je povećanje od 46 odsto u odnosu na period od pre pet godina.
Trend kasnijeg odlaska u penziju prisutan je već duže vreme, delimično zbog postepenog podizanja starosne granice za penzionisanje sa 65 na 67 godina.
Tako je prošle godine ta granica dostigla 66 godina i dva meseca.
Uz to, raniji odlazak u penziju često znači i manja primanja, što dodatno motiviše starije građane da ostanu aktivni na tržištu rada.
Još 2020. godine u Nemačkoj je radilo oko 1,28 miliona ljudi starijih od 65 godina, a taj broj je kontinuirano rastao i prošle godine dostigao gotovo 1,88 miliona.
Posebno je primetan rast broja zaposlenih među najstarijima.
Tokom 2025. godine oko 653.000 radnika imalo je najmanje 70 godina, dok ih je pet godina ranije bilo znatno manje.
Takođe, povećan je i broj zaposlenih starijih od 75 godina.
Stručnjaci smatraju da na ovakva kretanja utiče više faktora, od nedostatka radne snage, preko lične želje za radom, do finansijskih razloga koji primoravaju starije da duže ostanu zaposleni.
(M.A./EUpravo zato/biznis.rs)