Tim EU se zaputio u Kinu da pregovara o hibridnim vozilima: Posle trgovinske bazuke, osmislili još jedno rešenje

Evropska unija je prošlog meseca zatražila od Kine da dobrovoljno ograniči izvoz hibridnih automobila zbog drastičnog rasta njihove prodaje. Pritom je upozorila da bi u suprotnom mogla da uvede zaštitne mere. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič Foto: Claudio Centonze/European Commission
  • Pregovarački tim EU otišao je u Kinu na dvodnevne razgovore o ograničavanju uvoza jeftinih hibridnih automobila i smanjenju kineskog trgovinskog suficita.
  • Brisel traži pilot-sporazum, a ako ne bude dogovora, razmatra zaštitne mere i kvote za kineski izvoz.
  • Nemačka i Francuska podržale su novi instrument za brzu zaštitu tržišta, uz poruku da kineski uvoz ugrožava evropsku industriju.

Pregovarački tim Evropske unije odlazi u Kinu na ključne dvodnevne razgovore kako bi se postigao dogovor o ograničavanju uvoza jeftinih hibridnih automobila. Iz Brisela smatraju da bi time trebalo da se reši problem kineskog trgovinskog suficita, koji dostiže više od milijardu evra dnevno, prenosi "Gardijan".

Evropski komesar za trgovinu, Maroš Šefčovič, sa timom je otputovao u Kinu, dok pregovori počinju sutra i trebalo bi da traju do kasno u petak. Prema navodima izvora, EU se nada opipljivim, značajnim i merljivim rezultatima pre sastanka evropskih lidera koji se sledećeg četvrtka održava u Briselu, gde će Kina biti jedna od glavnih tema.

U fokusu je postizanje pilot-sporazuma kojim bi se testirao novi koncept, koji bi u početku obuhvatio jedan sektor, najverovatnije automobilsku industriju. Plan je da se sporazum u narednim mesecima proširi i na druge industrije. Diplomatski napori za izbegavanje otvorenog trgovinskog rata pokrenuti su krajem juna, ali je od samog početka bilo malo vere u njihov uspeh.

Kina je, naime, u prošlosti pokazala da je sposobna da se brzo prilagodi trgovinskim barijerama. Kao primer se navodi nagli porast izvoza hibridnih automobila nakon što je EU u oktobru 2024. godine uvela carine na kineska električna vozila, jer se te carine nisu odnosile na hibride.

Evropska unija je prošlog meseca zatražila od Kine da dobrovoljno ograniči izvoz hibridnih automobila zbog drastičnog rasta njihove prodaje. Pritom je upozorila da bi u suprotnom mogla da uvede zaštitne mere, koje bi mogle da uključuju i kvote.

Zaokret u Nemačkoj i Francuskoj prema Kini

Odgovor Kine nije poznat. Ipak, izvori navode da se atmosfera u pregovorima promenila jer su države članice EU pooštrile zahteve za zaštitu od kineskog uvoza koji ugrožava evropsku industriju.

Nemački kancelar, Fridrih Merc, u ponedeljak je napravio istorijski zaokret u politici prema Kini. Pridružio se francuskom predsedniku Emanuelu Makronu i time praktično dao zeleno svetlo liderima EU za odobravanje novog instrumenta. Taj alat bi omogućio brzu zaštitu trgovine uskraćivanjem pristupa jedinstvenom tržištu.

U zajedničkom dokumentu, Nemačka i Francuska upozorile su na "masivni industrijski šok koji pogađa sektore u samom srcu evropskog industrijskog modela i koji su od sistemskog značaja, poput farmacije, vazduhoplovstva, automobilske industrije, mašinogradnje i hemijske industrije".

Foto: FRANCOIS LENOIR/European Union

Dokument poziva na primenu svih postojećih instrumenata za zaštitu trgovine, ali i na uvođenje novog instrumenta za diversifikaciju, kao i mogućih dodatnih mera. Te mere omogućile bi Uniji da reaguje kada "treće zemlje pokušavaju da potkopaju uspostavljanje ravnopravnih tržišnih uslova".

EU posle trgovinske bazuke smislila "kill switch"

Endru Smol, bivši savetnik EU za Kinu, izjavio je da će razgovori Šefčoviča predstavljati test odlučnosti za Peking i Brisel. Prema njegovim rečima, oni će pokazati "da li je Kina spremna da ponudi dovoljno ozbiljne predloge".

Smol, koji je danas direktor za Aziju u Evropskom savetu za spoljne odnose u Berlinu, upozorava: "Najefikasnija taktika Kine mogla bi da bude uvlačenje Evrope u procesnu zamku - ponuditi tek toliko da se odloži delovanje, a da se pritom ne reše uzroci evropske deindustrijalizacije".

Fridrih Merc Foto: FREDERIC SIERAKOWSKI

Prema izvorima, francusko-nemački predlog za novi instrument, nazvan "kill switch" (prekidač za hitno isključivanje), proizašao je iz frustracije, posebno u Parizu, zbog toga što takozvana trgovinska bazuka kojom Brisel raspolaže – zvanično Instrument protiv prinude (ACI) – nikada nije upotrebljena.

Pariz se zalagao za korišćenje ACI-ja nakon Trampovih pretnji carinama prošle godine, ali ta ideja nije dobila širu podršku jer njegova primena može da potraje i do godinu dana.

Nemački poslovni medij "Handelsblat" opisao je ovonedeljnu promenu politike kao "ekonomsku prekretnicu". Glavni politički izveštač Martin Grajve u oštroj kolumni zaključio je da Merc "staje na kraj godinama naivnosti prema Pekingu".

"Merc je poslednjih meseci shvatio da je Nemačka epicentar kineskog šoka 2.0. Shvatio je i da od nemačke industrije možda neće ostati mnogo ako nastavi mirno da posmatra kako Kina stiče ogromne izvozne prednosti kroz bilionske subvencije, jednostrano preuzimanje znanja i, najblaže rečeno, upitnu monetarnu politiku", napisao je Grajve.

(EUpravo zato/Guardian)