Novi toplotni talas je pogodio Evropu, a posledice se već osećaju širom kontinenta, pogotovo na rekama čiji vodostaji opadaju iz dana u dan.
Rumunska državna kompanija "Nuclearelectrica" je danas preventivno ugasila reaktor u nuklearnoj elektrani Černavoda zbog rekordno niskog vodostaja Dunava.
Reaktor je privremeno isključen kako bi se sprečila moguća oštećenja rashladnog sistema, koji koristi vodu iz Dunava.
Vodostaj Dunava u Rumuniji je prošle nedelje pao na najniži nivo u poslednje tri decenije, pa su vlasti ograničile korišćenje rečne vode za navodnjavanje, navodi "Romania Insider".
Prema podacima Svetske nuklearne asocijacije, elektrana u Černavodi ima dva reaktora zasnovana na kanadskoj tehnologiji CANDU, snage po 706 megavata, i pokriva oko petinu potrošnje električne energije u Rumuniji.
Vršna potrošnja struje se ove nedelje procenjuje na oko 7.300 megavata, dok domaća proizvodnja dostiže oko 4.300 megavata, pa će razlika biti nadoknađena uvozom.
Vodostaj Rajne utiče na transport robe
Vodostaj Rajne je takođe opao zbog vrućeg i suvog vremena, a to obično znači i gušći saobraćaj brodova i veće troškove transporta sirovina i goriva za fabrike.
Inače, Rajna je najvažniji evropski unutrašnji plovni put i ključna ruta za prevoz robe poput žitarica, minerala, rude, uglja i naftnih derivata, podseća "Reuters".
Samo nemačka industrija godišnje transportuje oko 200 miliona tona robe ovom rekom, uključujući gorivo i sirovine. Brojne elektrane i industrijska postrojenja u srcu Nemačke oslanjaju se na ovu reku za dopremu uglja i sirovina, koje Rajna povezuje sa uvoznim terminalima na Severnom moru.
Toplotni talas je snizio vodostaj, pa teretni brodovi često mogu da plove sa tek oko deset odsto ili čak manje kapaciteta, što povećava troškove, jer pošiljke moraju da se raspodele na više plovila.
"Industrija preusmerava teret na železnicu i puteve, a to je skupo"
Kada vodostaj reka značajno opadne, teret se preusmerava na železnicu i kamione, ali su te mreže često već preopterećene i skuplje. Posledica nije nužno nestašica, već nagli rast troškova transporta, što direktno utiče na cene energije i industrijskih proizvoda.
"Vlasnici brodova uvode dodatne naknade zbog niskog vodostaja kako bi im se isplatilo da plove sa malim količinama tereta. Industrija preusmerava teret na železnicu i puteve, ali je i to skupo zbog povećane potražnje", rekao je jedan trgovac sirovinama za "Reuters".
Trošak prevoza teretnim baržama-cisternama od Roterdama do Karlsruea porastao je danas na oko 130 do 140 evra po toni, u poređenju sa 120 do 125 evra početkom nedelje i svega 45 evra krajem juna, navode trgovci.
"Mali tereti se više ne isplate"
Na kritičnoj tački kod Kauba, blizu Karlsruea, vodostaj je naglo opao, a zbog prognoziranog suvog vremena očekuje se dalji pad. Kiša najavljena za kraj nedelje mogla bi donekle da ublaži situaciju. Nemačka agencija za unutrašnju plovidbu (WSV) procenjuje da će dubina plovnog puta kod Kauba pasti sa oko 30 centimetara, kolika je danas, na oko 27 centimetara za tri dana.
Za plovidbu sa punim teretom brodovima obično je potrebna dubina od oko 1,5 metara. Trgovci ističu da se plovidba Rajnom i dalje odvija.
"Ne postoji tačka na kojoj se plovidba Rajnom potpuno zaustavlja zbog niskog vodostaja", rekao je jedan od njih.
"Ali dolazi trenutak kada se mali tereti više ne isplate ili vlasnici brodova počinju da izbegavaju plovidbu", dodao je.
Suša i toplotni talas doveli su do neuobičajeno niskog vodostaja Rajne i tokom leta 2022. godine, kada su nemačke kompanije imale probleme u snabdevanju i proizvodnji.
(EUpravo zato/Index.hr)