Glamočić je istakao da su poljoprivredni prinosi ove godine "izvanredni" i da će prinos pšenice u proseku biti oko šest tona po hektaru.
"Ekstremno niski prinosi su od 3,5 do četiri tone, i to su pojedinačni slučajevi, uglavnom u delu Banata, ali ima prinosa i od 10, 11, 12 tona po hektaru, tako da će prosek biti oko šest tona. Ove godine je pšenice više zasejano, pošto je tolerantnija na sušu, manji je rizik u odnosu na kukuruz", rekao je Glamočić za televiziju K1.
Kolika je trenutna cena pšenice na berzi
Ministar je ukazao da cenu poljoprivrednih proizvoda kao što su pšenica, kukuruz, soja i suncokret ne formira država već "veliki igrači" na tržištu, odnosno zemlje poput Južne Amerike, SAD, Rusije.
"Tu se formira cena, a ono što mi možemo da uradimo je maksimalna primena najmodernijih tehnologija: agrotehnike, đubriva, zaštite, sve što možemo, jer što je veći prinos, cena je konkurentnija", rekao je Glamočić i dodao da je trenutna cena pšenice na berzi oko 20 dinara.
Kako je naveo, država izdvaja 7,2 odsto budžeta za poljoprivredu, što je najveći deo podsticajnih sredstava, a poljoprivrednici dobijaju i deo iz Ministarstva finansija, a sve to kako bi se sačuvalo selo.
"Morali smo malo da smanjimo kad je snižena akciza zbog svega što se dešavalo, ali pre neki dan je povrat ponovo na 50 dinara. Mnogi ne znaju da je za poljoprivrednike gorivo na pumpi jeftinije, 184 dinara, a na to dobijaju i povrat od 50 dinara, a uskoro će to možda biti i više od 50 dinara", rekao je Glamočić.
Ko će moći da računa na veće podsticaje
"U narednom periodu ćemo sredstva stimulisati da onaj ko se bavi povrtarstvom ili voćarstvom dobije po hektaru više nego onaj što radi pšenicu i kukuruz. Ako proizvodite pšenicu i kukuruz, imate prihode 1.500 do 2.000 evra maksimum godišnje. Ako radite povrtarstvo ili voćarstvo, možete imati 10, 15, 20, 50, pa do 100.000 evra po hektaru prihoda. Zamislite koliko bi država bila bogatija i onda kažemo: 'Pa zašto nismo kao Holandija'. Pa upravo zato što se moramo usmeriti, ja stalno govorim - morate se prestrojavati, ulaziti u intenzivnije delatnosti", rekao je Glamočić i istakao da smatra da Srbija ne treba da bude izvoznik žitarica i dodao da viškovi pšenica mogu da se upotrebe ne samo za ishranu stoke već da se iskoristi i za otvaranje novih pogona za proizvodnju testenina, a da se kukuruz upotrebi u ishrani stoke i pojača izvoz mesa, mleka, jaja.
Najavljen protest malinara
Udruženje malinara je, nezadovoljno cenom, najavilo protest, a ministar ih je ovom prilikom zamolio da se uzdrže ulice.
"Međutim, kada se pogledaju prinosi i cena koštanja, i dalje zarade ima. Naravno, njihovo je pravo, ali zašto ih molim da budu razumni i da se uzdrže od ulice - jer određeni zloupotrebljavaju tuđu muku. Tamo je 90 odsto ljudi koji se zaista bave time i oni imaju dobru nameru, ali ima onih koji gledaju da takav skup zloupotrebe, ispolitizuju, da od toga naprave scene", rekao je Glamočić.
(EUpravo zato/Euronews)