Evropska unija će pooštriti kvote za uvoz čelika i smanjiti njegov priliv za dodatnih 15 odsto od aprila, izjavio je visoki zvaničnik EU u sredu. Ovaj potez ima cilj da spreči preplavljivanje evropskog tržišta jeftinim čelikom nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele nove carine.
Evropski proizvođači čelika, koji se već bore sa visokim cenama energije i konkurencijom iz Azije i drugih delova sveta, upozoravaju da EU rizikuje da postane odlagalište jeftinog čelika preusmerenog sa američkog tržišta, što bi moglo da dovede do gašenja evropskih čeličana.
"U trenutku kada niko ne poštuje pravila Svetske trgovinske organizacije (STO) i svi se pozivaju na nacionalnu bezbednost... EU ne može biti jedini kontinent koji dozvoljava da mu industrija propadne", izjavio je potpredsednik Evropske komisije Stefan Sežurn za Rojters.
Kako američko tržište zbog carine od 25 odsto, koju je uvela administracija Donalda Trampa, više nije isplativo za izvoz, Sežurn predviđa da će proizvođači iz Kanade, Indije i Kine pokušati da povećaju prodaju u Evropi.
Izvršni direktor drugog najvećeg evropskog proizvođača čelika, kompanije Thyssenkrupp, izjavio je da su Sjedinjene Države prošle godine uvezle oko 23 miliona tona čelika, a da te količine sada traže nova tržišta, uključujući Evropu, zbog američkih carina.
Novi plan EU za industriju čelika
Evropska komisija će predložiti niz trgovinskih mera kako bi ojačala metalsku industriju, u sklopu novog Evropskog akcionog plana za čelik i metale. Prema nacrtu ovog plana, koji je Rojters video ranije ove nedelje, EU razmatra ograničenja uvoza. Komisija će takođe konsultovati proizvođače aluminijuma, koji se suočavaju sa sličnim izazovima kao i čeličane, o mogućem pokretanju ubrzane istrage radi uvođenja zaštitnih mera.
Sežurn, koji je zadužen za industrijsku strategiju EU, najavio je da će prva mera biti smanjenje kvota za uvoz različitih vrsta čelika od 1. aprila, čime će se priliv čelika u EU smanjiti za oko 15 odsto.
Čelik uvezen u okviru kvota odražava uobičajene trgovinske tokove i nije podložan carinama. Međutim, svaki uvoz van kvote biće oporezovan carinom od 25 odsto. Od jula 2019. godine, EU je povećala količine čelika koje se mogu uvoziti bez carine za više od 25 odsto kako bi ispoštovala pravila STO.
U 2024. godini EU je uvezla oko 60 miliona tona čelika, od čega je 30 miliona tona bilo unutar kvote bez carine.
Evropska komisija će u trećem kvartalu ove godine predstaviti nove mere koje će zameniti pojačane zaštitne mehanizme, jer prema pravilima STO oni ne mogu biti produženi posle 30. juna 2026. godine. Sežurn je naglasio da će novi sistem biti znatno stroži, u skladu sa zahtevima industrije, ali detalji još nisu utvrđeni.
Zaštita evropske proizvodnje
"Moramo unapred da predvidimo buduće krize, ratove i pandemije – videli smo šta se dogodilo sa ruskim gasom... Hajde da ne dozvolimo da čelik sutra postane ono što je gas bio juče", upozorio je Sežurn.
On je istakao da EU ne želi da zavisi od uvoza čelika, koji će igrati ključnu ulogu u obnovi evropske vojne industrije posle rata u Ukrajini.
Kako bi dodatno ojačala postojeće mere trgovinske zaštite, Evropska komisija planira da do 2026. godine promeni pravila o javnim nabavkama kako bi dala prednost evropskom čeliku. Takođe, uvedeće pravilo "istopljen i izliven", koje će sprečiti uvoznike da promene poreklo metala izvođenjem minimalne prerade.
Osim trgovinskih mera, planiran je i pilot-program sa Evropskom investicionom bankom (EIB) koji bi garantovao dugoročne ugovore za nabavku električne energije, sa prioritetom za proizvođače čelika i aluminijuma. Detalji programa biće objavljeni u drugom kvartalu 2025. godine.
"Želimo da zadržimo naš čelik u Evropi i da omogućimo njegovu reciklažu ovde", poručio je Sežurn. "Ovo je strateško pitanje. Nema odbrambene industrije bez čelika, nema automobilske industrije bez čelika – i želimo da sačuvamo našu industriju".
(EUpravo zato)