Cene u Evropskoj uniji nastavile su da rastu i 2024. godine, a među zemljama u kojima su one najviše skočile su Rumunija, Belgija i Hrvatska. Iako se tempo inflacije usporava, posledice po svakodnevni život građana i dalje su veoma vidljive.
Prema najnovijim podacima Eurostata, 27 odsto stanovnika EU nije moglo sebi da priušti sedmodnevni godišnji odmor van kuće, a situacija je najteža u Rumuniji (58,6 odsto), Grčkoj (46 odsto), Bugarskoj (41,4 odsto) i Mađarskoj (39,3 odsto). Hrvatska je na petom mestu jer oko 38 odsto građana nema novca da plati sedmodnevni odmor. Među zemljama s boljom statistikom su Švedska (11,6 odsto) i Luksemburg (8,9 odsto).
U istom izveštaju navodi se da su cene najviše rasle u Rumuniji (5,8 odsto), Belgiji (4,3 odsto) i Hrvatskoj (4,0 odsto). Hrana i usluge beleže najveća poskupljenja, dok su cene stanovanja i energenata takođe porasle, iako su u nekim zemljama i dalje ispod proseka EU. Najskuplje je, kada uzmemo u obzir sve troškove, živeti u Danskoj, Irskoj ili Luksemburgu.
Šira ekonomska realnost
Pitanje pristupa odmoru odražava širu ekonomsku realnost: u mnogim ččanicama EU, sve veći broj ljudi ne može da priušti osnovne potrepštine, letovanje ili hitne troškove. Na primer, tri od deset građana u EU nisu mogli da podnesu iznenadne finansijske troškove u 2024. godini. Najviše pogođenih ima u Bugarskoj (45,6 odsto) i Letoniji (45,3 odsto). U nekim razvijenijim zemljama, poput Holandije, taj broj iznosi tek 17 odsto.
Realna individualna potrošnja po stanovniku porasla je sa 25.150 evra u 2023. na 26.240 evra u 2024, ali pojedine zemlje, poput Bugarske, Mađarske i Hrvatske, i dalje troše znatno ispod EU proseka, čak manje od 85 odsto tog nivoa.
U domenu siromaštva i socijalne isključenosti, 21 odsto stanovništva EU ili 93,3 miliona ljudi bilo je u riziku tokom 2024. Najugroženiji bili su građani Bugarske (30,3 odsto), Rumunije (27,9 odsto), Grčke (26,9 odsto) i Litvanije (25,8 odsto), dok je najmanji procenat zabeležen u Češkoj (11,3 odsto).
Hrvatska se nalazi iznad proseka EU kada je reč o riziku od siromaštva, s 23 odsto stanovništva koji su ugroženi, ali i među vodećim po poznavanju stranih jezika, manjoj razlici u platama između polova i niskom broju mladih koji napuštaju školu. Ipak, ukupna slika pokazuje da su građani ove i još nekoliko zemalja i dalje finansijski ranjivi.
Dok su najskuplje zemlje za život Danska, Irska i Luksemburg, Hrvatska i veći deo istočne Evrope i dalje se bore sa posledicama inflacije, niskim platama i ograničenim mogućnostima za odmor i uštedu. Ovi podaci ukazuju na i dalje izražene razlike u kvalitetu života unutar EU.
(EUpravi zato/Eurostat)