Nemačka vlada planira značajne izmene u sistemu socijalne pomoći, poznatom kao građanski dodatak (Bürgergeld). Prema nacrtu dokumenta radne grupe "Rad i socijalna pitanja", koji su izradile stranke CDU/CSU i SPD, predložene su promene koje će značajno pooštriti kriterijume za dobijanje ove pomoći.
Građanski dodatak je vrsta socijalne pomoći koju u Nemačkoj primaju nezaposleni i osobe sa niskim prihodima kako bi pokrili osnovne životne troškove. Ovaj sistem je ranije poznat kao Hartz IV, ali je reformisan 2023. godine s ciljem da omogući veću podršku korisnicima u procesu pronalaska posla.
Planirane izmene ne podrazumevaju samo promenu naziva ovog dodatka, već i značajno pooštravanje uslova za njegovo korišćenje. Prema izveštaju lista Bild, predviđa se da će svi korisnici morati aktivno da traže posao, umesto da se oslanjaju isključivo na pomoć zavoda za zapošljavanje.
Cilj reforme je da se promeni dosadašnja praksa u kojoj su službenici zavoda morali da "jure" korisnike kako bi ih uključili u radne programe. Umesto toga, zavodi će nuditi samo personalizovano savetovanje, podršku i posredovanje pri zapošljavanju.
Najveća promena odnosi se na sankcionisanje nezaposlenih koji su sposobni za rad, ali uporno odbijaju ponude za zaposlenje. Prema novim pravilima, takvim osobama može biti potpuno ukinuta socijalna pomoć. Ipak, u dokumentu se naglašava da će se pri uvođenju sankcija poštovati odluke Saveznog ustavnog suda, koji štiti osnovna socijalna prava građana.
Oštrija pravila o imovini i pristupu podacima
Još jedna velika promena odnosi se na ličnu imovinu korisnika. Dok je ranije postojalo prelazno razdoblje (tzv. Karenzzeit) tokom kojeg korisnici nisu morali odmah da koriste svoju ušteđevinu ili druge resurse, sada će ta pravila biti ukinuta. To znači da će osoba koja se prijavljuje za socijalnu pomoć morati prvo da potroši svoju imovinu pre nego što stekne pravo na državnu podršku.
Pored toga, zavodi za zapošljavanje će dobiti širi pristup ličnim podacima nezaposlenih, što bi trebalo da omogući efikasniju kontrolu i proveru prava na dobijanje pomoći.
Ove reforme izazvale su polemike u nemačkoj javnosti, posebno među sindikatima i organizacijama za ljudska prava, koji upozoravaju da bi stroža pravila mogla dodatno otežati položaj ugroženih građana. Međutim, predlagači reforme tvrde da je cilj podsticanje većeg angažovanja nezaposlenih u pronalaženju posla i smanjenje zloupotrebe socijalnog sistema.
(EUpravo zato)