Inflacija u evrozoni porasla je više od očekivanog u januaru, dodatno povećavajući ekonomsku neizvesnost, dok je raspoloženje investitora ostalo pod pritiskom zbog preteće opasnosti od američkih tarifa na Evropu.
Godišnja inflacija u evrozoni porasla je na 2,5 odsto u januaru 2025, u odnosu na 2,4 odsto u decembru, prema preliminarnim podacima Eurostata. Ovaj rezultat premašio je prognoze ekonomista, koji su očekivali da inflacija ostane nepromenjena na 2,4 odsto, što predstavlja najviši nivo od jula 2024.
Bazna inflacija, koja isključuje promene cena energije i hrane, ostala je stabilna na 2,7 odsto, uprkos očekivanjima da će blago pasti na 2,6 odsto.
Među ključnim komponentama inflacije, usluge su zabeležile najvišu godišnju stopu rasta od 3,9 odsto, što je neznatno niže od 4,0 odsto u decembru.Cene hrane, alkohola i duvana porasle su za 2,3 odsto, usporavajući sa 2,6 odsto iz prethodnog meseca.
Cene energetika su, međutim, naglo skočile na 1,8 odsto, u poređenju sa skromnih 0,1 odsto iz decembra, dok je inflacija za neenergetske industrijske proizvode ostala stabilna na 0,5 odsto.
Inflacija po zemljama
Među zemljama evrozone, Hrvatska je zabeležila najvišu godišnju stopu inflacije od 5,0 odsto, zatim Belgija sa 4,4 odsto i Slovačka sa 4,1 odsto. Najniže stope inflacije imale su Irska (1,5 odsto), Finska (1,6 odsto) i Italija (1,7 odsto).
Na mesečnom nivou, najveći rast cena zabeležen je u Slovačkoj i Litvaniji, gde su troškovi porasli za 1,6 odsto.
Evro pod pritiskom zbog trgovinskih tenzija
Uprkos jačim inflatornim podacima, evro se borio da zadrži snagu i ostao je pod pritiskom zbog sve većih zabrinutosti oko američke trgovinske politike. Valuta je privremeno pronašla podršku na nivou od 1,0230 u odnosu na američki dolar, ali je i dalje bila niža za 1,2 odsto na dnevnom nivou. Ranije u januaru, evro je pao na 1,0175, što je njegov najniži nivo od novembra 2022.
Američki dolar je ojačao širom tržišta, skočivši za 0,7 odsto u odnosu na britansku funtu. Kanadski dolar oslabio je za više od 1 odsto, dok je meksički pezos pao za 2,1 odsto zbog reakcije trgovaca na trgovinske tenzije.
Valutna nestabilnost usledila je nakon što je američki predsednik Donald Tramp ponovo zapretio uvođenjem tarifa na proizvode iz Evropske unije. Administracija je već uvela tarife od 25 odsto na kanadsku i meksičku robu i 10 odsto na kineski uvoz, dok je Tramp upozorio da bi Evropa mogla biti sledeća meta.
Iako nije naveo tačan vremenski okvir, izjavio je da će nove tarife biti uvedene "vrlo uskoro".
Analitičari sugerišu da tržišta još uvek nisu u potpunosti uračunala rizik od eskalacije trgovinskih tenzija. Alejandro Kuadrado iz BBVA naveo je da će tarife verovatno ostati dominantna tema na tržištu u narednim mesecima.
"Tarife će i dalje dominirati tržištima, a neki trgovci i dalje veruju da bi mogle biti povučene. Pun uticaj možda još uvek nije uračunat u valutna tržišta", napisao je u ponedeljak.
Francesko Pesole iz ING-a upozorio je da mogućnost globalnog trgovinskog rata, sa tarifama usmerenim i na EU, predstavlja ozbiljan rizik za evro.
Dodao je da "potencijalno veliko trgovinsko saopštenje SAD u aprilu može zadržati investitore u raspoloženju za prodaju evra na svakom njegovom jačem skoku".
Luka Cigognini, tržišni strateg u Intesa Sanpaolo, istakao je nivo od 1,0180 kao ključnu tehničku podršku za evro, upozorivši da bi, ako se taj prag probije, valuta mogla pasti ka 1,0120.
Pad evropskih berzi, najviše pogođen automobilski sektor
Evropske berze su naglo pale jer su zabrinutosti zbog trgovinskih tenzija nadjačale inflatorne podatke. Indeks Euro STOXX 50 pao je za 1,9 odsto, dok je nemački DAX oslabio za 2 odsto.
Automobilski sektor pretrpeo je najveće gubitke, jer su strahovi od američkih tarifa na evropske automobile uzdrmali investitore. Akcije Folksvagena pale su za više od 6 odsto, Mercedes-Benza za 4,9 odsto, dok je BMW izgubio 4,5 odsto. Na milanskoj berzi, Stellantis je oslabio za više od 7 odsto, dok su deonice proizvođača guma Pirelli pale za 5,5 odsto.
Neizvesnost oko trgovinske politike i njenog potencijalnog ekonomskog uticaja navela je investitore da potraže sigurnost u državnim obveznicama, što je dovelo do pada prinosa širom Evrope. Prinosi na nemačke državne obveznice (Bund) pali su za osam baznih poena na 2,40 odsto, dok su francuski OAT prinosi pali za šest baznih poena na 3,15 odsto.
(EUpravo zato/Euronews)