Ratovi koji ne jenjavaju u Ukrajini i Iranu, suša i toplotni talasi, uveliko utiču na cenu namirnica širom sveta, pa je inflacija u Evropskoj uniji blago ubrzala.
U junu je inflacija bila 2,9 odsto, pa su se stručnjaci ponadali padu i mirnijem kraju leta. Međutim, u julu mesecu se vratila na 3 odsto, pokazali su podaci evropskog statističkog zavoda.
Godišnja stopa inflacije u Evropskoj uniji, merena harmonizovanim indeksom potrošačkih cena (HICP), iznosila je u julu 3,0 odsto, izračunali su statističari na osnovu najnovijih podataka koji obuhvataju sve članice Unije.
Blagi porast
U junu je primetno usporila, s obzirom da je u maju dostigla 3,3 odsto, što je bilo najviše još od decembra, 2023. godine.
U evrozoni su potrošačke cene u julu porasle za 2,9 odsto, sa 2,8 odsto u junu. Eurostat je time potvrdio preliminarnu procenu, uz nešto snažniji rast cena energije nego što su pokazali podaci početkom meseca, od 10,3 odsto, i nešto blaži rast cena sveže hrane, od 2,4 odsto. Porast pokazuje i mesečno poređenje. U junu su potrošačke cene u EU bile smanjene za 0,1 odsto, prvi put od početka godine, a sada su 0,2.
Rumunija najgora
Daleko najveći rast potrošačkih cena na godišnjem nivou u Uniji zabeležen je u Rumuniji, od 8,2 odsto. Sledi Litvanija, gde je godišnja stopa inflacije u julu iznosila 5,4 odsto. Treće mesto dele Kipar i Bugarska, sa rastom potrošačkih cena od 4,4 odsto.
Hrvatska je na petom mestu, uz rast potrošačkih cena u julu, merenih HICP-om, od 3,6 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine. Istu stopu rasta cena u julu imala je i Belgija.
Srbija se ne nalazi na ovoj listi jer nije članica Evropske unije.
Najblaži rast potrošačkih cena zabeležen je u Švedskoj i Češkoj, koje nisu članice evrozone, od 0,3 odnosno 1,3 odsto, pokazuju podaci Eurostata, a prate ih Danska i Mađarska, koje takođe nisu članice evrozone, sa stopom inflacije od 1,6 odsto.
(EUpravo zato/Index)