Prema podacima OECD-a, najveće stope neto štednje u domaćinstvima u Evropi tokom 2024. i 2025. godine, beležile su Švedska i Mađarska, sa čak 14,7 odsto raspoloživog prihoda koji građani uspevaju da odvoje sa strane.
Odmah iza njih sa preko 10 odsto nalaze se Češka, Francuska, Nemačka i Holandija.
U grupi koja je iznad evropskog proseka, nalaze se i Španija i Irska, sa 9,2 i 9 odsto.
Iako se smatraju stabilnim ekonomijama, Velika Britanija i Italija imaju iznenađujuće niske stope neto štednje od 4,7 odsto i 3,2 odsto. U ovu kategoriju sapdaju i Danska sa 7,5 odsto i Finska sa 4,4 odsto.
Zemlje poput Estonije, Litvanije, Portugala i Slovačke, nalaze se pri dnu liste sa ispod 4 odsto. Dok u Letoniji, domaćinstva potroše svaki evro koji zarade.
Dužan kao Grčka
S druge strane, Grčka je jedina evropska zemlja u kojoj su domaćinstva "u minusu". To znači da građani troše više nego što zarađuju, pa razliku pokrivaju ušteđevinom ili zaduživanjem. Negativna stopa štednje u Grčkoj iznosi čak -9,3 odsto.
Stručnjaci objašnjavaju da razlog za ovo treba tražiti u događajima iz 2010. godine, kada je dužnička kriza ovu evropsku državu gurnula u negativne statističke podatke i od tada se nije oporavila.
Evropljani danas štede prvenstveno iz opreza. Strah od ekonomske nestabilnosti, troškova života i neizvesne budućnosti tera građane da ostavljaju ušteđevinu za "crne dane". Penzija ostaje glavni motivi za odvajanje novca sa strane.
Zanimljivo je da Evropa štedi znatno više od SAD-a. U evrozoni prosečna stopa štednje među domaćinstvima kreće se oko 14-15 odsto, dok je u SAD-u višestruko niža.
(EUpravo zato/euronews)