Tradicionalno namenjene američkom tržištu, katastrofične obveznice ("cat bonds“) počinju da privlače interesovanje širom sveta.
Katastrofične obveznice, kao što im ime sugeriše, nisu za neiskusne ulagače. Ipak, reč je o hartijama od vrednosti sa visokim prinosom, ali i visokim rizikom, koje dobijaju na popularnosti kako se prirodne katastrofe pojačavaju.
Ove obveznice su nastale u SAD devedesetih godina, a izdaju ih države, osiguravači ili reosiguravači kako bi pokrili troškove katastrofa. Investitori ih kupuju nadajući se da se neće desiti događaj koji aktivira isplatu, što znači da će svoj novac dobiti nazad, uz prinos. Ako se, međutim, desi katastrofa koja aktivira obveznicu, izdavalac zadržava novac kako bi pokrio štetu.
"Iz perspektive osiguravača i reosiguravača, 'kat' obveznice omogućavaju pristup alternativnom izvoru kapitala, fleksibilnijem od sopstvenog, i to ciljano za određene vrste rizika“, objašnjava Brenden Holms, potpredsednik i viši kreditni službenik u Moody’s Ratings.
"One su, pored toga, često i jeftinije od tradicionalnog reosiguranja“, rekao je za Euronews.
Interesovanje za ove hartije posebno je poraslo nakon nedavnih katastrofa poput uragana Melisa na Jamajci. U trenutku kada se pomoć bogatih zemalja smanjuje, pristup kapitalu kroz ovakve instrumente državama postaje ključan kako bi umanjile troškove osiguranja. Serija prirodnih katastrofa može gurnuti vlade u dug iz kojeg je teško izaći, pogotovo kada cene zaduživanja rastu.
Prednosti za investitore
S investitorske strane, obveznice takođe imaju svoje adute. Visoki prinosi kompenzuju visok rizik, a dodatna prednost je diverzifikacija portfolija, jer kretanja na tržištu ovih obveznica često nisu povezana sa dešavanjima na klasičnim finansijskim tržištima. Drugim rečima, kada akcije i obične obveznice padaju istovremeno, redak, ali moguć scenario, "kat“ obveznice mogu pružiti određenu zaštitu.
"Imaju i kratke rokove dospeća, što investitorima daje veću fleksibilnost“, dodaje Holms.
Složenost uslova aktivacije
Prema podacima kompanije Artemis, ukupna vrednost globalnog tržišta "kat“ obveznica iznosi oko 57,9 milijardi dolara (49,93 milijarde evra). Uprkos sve većem klimatskom riziku, ove hartije ostvarile su rekordne prinose 2023. i 2024. godine, sa 20% i 17% rasta.
Jedan od razloga visokih prinosa je to što se isplata investitorima obustavlja samo ako se ispune vrlo precizno definisani uslovi. Na primer, kada je uragan Beril pogodio Jamajku prošle godine, zemlja nije dobila nadoknadu jer se vazdušni pritisak nije spustio ispod praga predviđenog obveznicom. Nasuprot tome, uragan Melisa ove godine aktivirao je punu isplatu od 150 miliona dolara (129,37 miliona evra) zahvaljujući jamajčanskom osiguranju preko Svetske banke.
Analitičari pritom upozoravaju da složeni uslovi čine ove proizvode neprikladnim za neiskusne investitore.
"Morate vrlo dobro da razumete rizik koji preuzimate“, kaže Maren Jozefs, kreditni analitičar u S&P Global.
On dodaje da ulagači misle da ulažu samo u ekstremne događaje, veliki uragan ili razoran zemljotres, dok u poslednjih nekoliko godina srednje velike nepogode poput tornada, požara ili poplava postaju sve češće, pa su neki investitori bili iznenađeni kada su zbog njih izgubili novac.
Ko zapravo može da kupi "kat“ obveznice?
Trenutno su najveći kupci institucije, poput fondova i osiguravajućih društava.
Ipak, mali investitori mogu doći do indirektnog izlaganja ovim hartijama. Prvi ETF fokusiran na "kat“ obveznice pojavio se ove godine na Njujorškoj berzi, što menadžerima fondova omogućava da objedine sredstva ulagača i plasiraju ih u takve hartije. U EU ove obveznice nisu lako dostupne neprofesionalcima, ali se mogu pojaviti u određenim UCITS fondovima.
"Sam 'kat' instrument ne može direktno kupiti ni američki ni evropski mali investitor“, objašnjava Johan Šan iz Mayer Brown-a.
"Namenjeni su samo kvalifikovanim investitorima. Ali povremeno se događa da investicioni fondovi delom ulažu u njih", kazao je on.
Stav ESMA-e
Uprkos prednostima, dostupnost ovih hartija u EU mogla bi biti dodatno ograničena. Evropska agencija za hartije od vrednosti i tržišta (ESMA) poslala je ove godine Evropskoj komisiji preporuku da se „kat“ obveznice ne uključuju u UCITS fondove, osim u ograničenom udelu do 10%.
Iako je to podstaklo diskusije o riziku za neprofesionalne investitore, Kijan Navid, visoki službenik ESMA-e, naglasio je da preporuka ne ocenjuje obveznice kao "dobre“ ili "loše“, već daje analitičke podatke Komisiji.
"Ako bi UCITS fondovima bilo dopušteno da drže značajno više ovakvih alternativnih proizvoda, zamaglile bi se granice između UCITS fondova i alternativnih investicionih fondova“, pojasnio je.
Odluka Komisije očekuje se tokom 2026. godine, nakon konsultacija i dodatnih analiza. Za sada ostaje pitanje da li će „kat“ obveznice postati privlačne evropskim investitorima.
"Ovo je proizvod koji je ukorenjen u američkom tržištu, ali mnogo manje u Evropi“, kaže Patrik Šol iz Mayer Brown-a.
"Ne znam da li ovde postoji naročito veliko interesovanje... Ali ako region bude sve češće pogađan katastrofama, možda ćemo videti veću upotrebu ovakvih instrumenata", dodao je on.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)