Evropska komisija "upalila je crvenu lampicu" Finskoj zbog prekomerne potrošnje, uz upozorenje i ostalim članicama EU da zategnu kaiš ako ne žele isti tretman.
Brisel je objavio kompletnu listu zemalja koje troše više nego što dozvoljavaju pravila, u okviru polugodišnjeg ciklusa "Evropskog semestra" koji proverava da li se vlade pridržavaju fiskalnih ograničenja EU.
Crvene zastavice, odnosno postupci zbog prekomernog deficita (EDP), signal su investitorima da je finansijsko zdravlje neke zemlje upitno. Ako vlade odbiju da srede javne finansije, Brisel može da ih novčano kazni.
Pravila o javnoj potrošnji vraćena su u punu primenu prošle godine, nakon što je Komisija državama tokom pandemije dala odvezane ruke, što je EU odvelo u najdublju recesiju od Drugog svetskog rata.
Iako se privreda bloka ove godine oporavlja, mnoge vlade teško uspevaju da se uklope u fiskalna pravila, suočene sa trgovinskim tenzijama sa SAD i rastućim troškovima za odbranu zbog odvraćanja ruske agresije.
Jedna od zemalja na samoj ruskoj granici, Finska, dobila je opomenu jer je prešla dozvoljeni limit deficita, dakle, troši više nego što ubira kroz poreze. Pravila dozvoljavaju deficit do 3 odsto BDP-a, uz nedavne izmene koje daju dodatnih 1,5 odsto prostora za vojnu potrošnju. Ali ni to nije dovoljno da spasi Helsinki.
"Deficit iznad 3 odsto BDP-a nije moguće u potpunosti objasniti samo rastom troškova za odbranu", rekao je komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis novinarima u Strazburu. Nemačka je za dlaku izbegla isti tretman.
Komisija je odvojeno proveravala i da li će predviđena potrošnja zemalja 2026. biti u skladu sa njihovim peto- ili sedmogodišnjim planovima odobrenim u Briselu. Za sada, Hrvatska, Litvanija, Slovenija, Španija, Bugarska, Mađarska, Holandija i Malta ne rade dovoljno. Ako ne preduzmu mere, Brisel bi mogao da ih opomene već u junu, u sledećem ciklusu Evropskog semestra.
Briselski portal Politiko je detaljnije analizirao ključne zemlje i ocenio njihovo trenutno ponašanje.
Finska
Nekada uzor fiskalne stabilnosti, danas rame uz rame sa prezaduženim Francuskom, Italijom i Belgijom. Deficit će Finskoj ostati iznad limita i ove i sledeće godine, pa će Helsinki biti primoran da ga smanji, što je ozbiljan izazov za zemlju koja već kuburi sa opterećenim socijalnim i zdravstvenim budžetima i eksplozivnim troškovima za odbranu.
Rumunija
Ipak malo predaha za Bukurešt. Dombrovskis je pohvalio reformske iskorake i jasno rekao da u ovom trenutku neće posegnuti za "nuklearnom opcijom", zamrzavanjem isplata iz budžeta EU, vrednih milijarde evra. Ali problemi ostaju: predviđeni deficit od 8,4 odsto BDP-a u 2025. i dalje je ubedljivo najveći u EU, pa će narednih godina biti potrebne bolne reforme.
Nemačka
Ove godine očekuje se deficit od 3,1 odsto BDP-a, formalno kršenje pravila. Ipak, Brisel je odlučio da ne kazni ekonomskog giganta EU, navodeći da se prekoračenje može objasniti povećanom vojnom potrošnjom.
Međutim, slede problemi: Berlin planira da nastavi talas potrošnje i naredne godine kako bi podstakao rast, a štednju odloži za kasnije. To neće biti lako, kineski pritisak na nemački izvoz raste, dok vlada kancelara Fridriha Mercа mora da isporuči reforme kojima bi ojačala privredu. I Berlin i Brisel igraju na sve ili ništa.
Francuska
Francuska se nalazi usred budžetskog haosa i nije sigurno da će uopšte uspeti da usvoji budžet za 2026. do kraja godine. Za Brisel to zasad nije alarm, Pariz je ionako dobio crvenu zastavicu još 2023.
Komisija smatra da francuski planovi za narednu godinu prate preporuke, ali ni premijer ne zna tačno kako će budžet na kraju izgledati. Sebastijan Lekornu obećava deficit od 5 odsto BDP-a, ali to je pod znakom pitanja zbog sukobljenih amandmana u parlamentu koji mogu srušiti dogovor pre Božića.
Mađarska
Mađarska se nalazi u opasnoj zoni jer ne planira dovoljna smanjenja potrošnje 2026. da bi izašla iz postupka prekomernog deficita. Za sada je Brisel samo upozorio Budimpeštu, ali ako pozive ignoriše, sledeće proleće mogli bi uslediti i novčani penali.
Ipak, malo je verovatno da će tamošnji proruski orjentisani premijer Viktor Orban poslušati Brisel.
Italija
Večiti "loš đak" Evrope deluje kao da se popravlja: deficit bi naredne godine trebalo da padne na 2,6 odsto BDP-a, dok bi državna potrošnja trebalo da ostane ispod evropskih plafona. Ako potvrdi i dugoročni pad duga, Italija bi konačno mogla da izađe iz EDP-a. Još jedna dobra vest: prihodi od poreza rastu brže od privrede, pa država lakše puni kasu i vraća dug.
Ali nije sve sjajno. Italija ostaje druga najzaduženija zemlja EU, a javni dug će sledeće godine porasti na 137,9 odsto BDP-a. Ipak, svaka pozitivna promena dobro dođe, posebno kad "razredni klovn" konačno počne da uči.
(EUpravo zato)