Digitalni evro, nova forma elektronskog novca koju razvija Evropska unija, ušao je u završnu fazu priprema.
Ministri finansija zemalja članica nedavno su se dogovorili o sledećim koracima kako bi ubrzali ceo proces, koji bi mogao da rezultira uvođenjem digitalnog evra najranije 2028. godine.
Reč je o strateškom projektu koji ima i jaku geopolitičku dimenziju. Cilj je da EU smanji zavisnost od dominantnih američkih platnih sistema, poput Vise i Mastercarda, ali i da ojača sopstvenu finansijsku suverenost.
Digitalni evro kao odgovor EU na globalne izazove
Nosilac projekta je Evropska centralna banka (ECB), uz podršku Evropske komisije, koja je još u junu 2023. predložila zakonodavni okvir za digitalni evro.
Ipak, konačnu reč moraće da daju Evropski parlament i Savet EU.
"Iako se protekle dve godine napredovalo sporo, sada postoji jasna politička volja da se ceo proces ubrza", izjavio je Valdis Dombrovskis, evropski komesar za ekonomiju.
Predsednica ECB Kristina Lagard naglasila je da digitalni evro nije samo novo sredstvo plaćanja, već i simbol političke snage i evropske sposobnosti da nezavisno upravlja platnim sistemima, uključujući i prekogranična plaćanja.
Digitalni evro neće zameniti keš, već ga dopuniti
Digitalni evro bi imao istu vrednost kao fizički novac, i funkcionisao bi kao dopuna gotovini i karticama. Korisnici bi ga čuvali u digitalnom novčaniku, aplikaciji na mobilnom telefonu.
Novac bi izdavala Evropska centralna banka, koja bi vodila evidenciju vlasništva, što znači da gubitak telefona ne bi značio i gubitak sredstava.
Jedan od najvećih tehničkih izazova jeste omogućiti korišćenje digitalnog evra i bez internet konekcije, tako da možete prebaciti novac direktno s jednog telefona na drugi, slično kao kada fizički predate nekome novac "iz ruke u ruku".
"Najzahtevnije je da digitalni evro funkcioniše i oflajn, kao keš, da novac možete preneti bez interneta", rekao je guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić.
Uveden limit zbog bezbednosti bankarskog sistema
Dogovoren je i okvirni limit za maksimalan iznos digitalnog evra koji građani mogu imati u svom digitalnom novčaniku.
Ova odluka je važna jer prevelik "odliv" novca iz komercijalnih banaka u digitalne novčanike mogao bi da ugrozi stabilnost kreditnog sistema.
"Poenta je da se ne naruši bankarski sistem", da ljudi ne povuku štednju iz banaka i prebace je direktno u novčanik centralne banke, objasnio je Vujčić.
Tačan limit još nije definisan, ali se očekuje da će biti postavljen tako da zaštiti banke i očuva stabilnost finansijskog tržišta.
(M.A./EUpravo zato/vijesti.hrt.hr)