Danas je Međunarodni dan jednakih plata: Gde su dame u Srbiji?

Međunarodni dan jednakih plata ukazuje na rodni jaz u zaradama, gde žene zarađuju 20% manje od muškaraca na globalnom nivou. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Danas se u svetu obeležava Međunarodni dan jednakih plata, koji nam ni ove godine ne pokazuje jednakost, naprotiv, još jednom nas opominje koliko smo daleko od iste.

Čak i za isti posao i nivo kvalifikacija, žene i muškarci nisu isto plaćeni, pokazuju podaci na svetskom nivou.

Naime, na svetskom nivou, žene zarađuju oko 20 odsto manje od muškaraca, dok je taj procenat na nivou Evropske unije oko 11 odsto.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku govore da je situacija u Srbiji 2025. gora nego 2020. godine kada su žene prosečno zarađivale oko 10% manje od muškaraca (2025. taj procenat iznosi 13%). Razlike su još veće ako se pogledaju podaci u okviru istog nivoa kvalifikacija i one iznose čak 25%, navodi Centar za zelene politike.

Interesantno, ali najveća razlika u plati zabeležena je u Beogradu, gde žene zarađuju oko 18 odsto manje nego muškarci, dok je najmanja razlika, osam odsto, uočena u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji.

Pravo na jednaku zaradu

Jednaka zarada za rad jednake vrednosti predstavlja osnovni princip i pravo na rad. Međutim, širom sveta, žena i dalje zarađuje znatno manje od muških kolega. Rodni jaz u zaradama ostaje trajna karakteristika tržišta rada širom sveta i odražava duboko ukorenjene prepreke koje ženama otežavaju pristup dostojanstvenom radu i napredovnju.

Postizanje jednakosti u zaradama daleko je više od smanjivanja rodnog jaza u zaradama. Ono zahteva suočavanje sa strukturnim uzrocima nejednakosti u zaradama i razgradnju sistema koji sistematski potcenjuju rad i veštine žena.

Transformativna agenda za rodnu ravnopravnost u svetu rada

Rezolucija Međunarodne organizacije rada iz 2026. godine o transformativnoj agendi za rodnu ravnopravnost u svetu rada predstavlja obnovljenu globalnu posvećenost rešavanju ovih strukturnih nejednakosti.

Ona prepoznaje da je rodna ravnopravnost istovremeno osnovno pravo i preduslov za inkluzivan i održiv razvoj i poziva na snažnije pravne, institucionalne i mehanizme sprovođenja propisa u oblasti ravnopravnosti i nediskriminacije, kao i na mere za ostvarivanje jednake zarade za rad jednake vrednosti, politike zarada.

Ova rezolucija uključuje zarade koje omogućavaju dostojan život, pristojne uslove rada, ravnotežu između poslovnog i privatnog života i univerzalnu socijalnu zaštitu, kvalitetne javne usluge, rodno odgovarajuću bezbednost i zdravlje na radu, kao i zaštitu od nasilja i uznemiravanja – kroz slobodu udruživanja, socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje.

Rezolucija takođe poziva na mere za promovisanje jednakog nagrađivanja za rad jednake vrednosti i smanjivanje rodnog jaza u zaradama.

(EUpravo zato)