Razlike u životnoj dobi, smrtnosti dece i zdravlju majki smanjene su između najbogatijih i najsiromašnijih zemalja, ali su se postignuća što se tiče globalnog zdravlja, usporila u poslednjim godinama.
Sada se u nekim slučajevima situacija u zdravlju oporavlja, navele su globalne zdravstvene vlasti u novom izveštaju.
Analiza Svetske zdravstvene organizacije pozvala je na akciju u rešavanju političkih, ekonomskih i socijalnih faktora koji oblikuju zdravlje i uzrokuju nejednakosti.
Ovo je prvi izveštaj ovog tipa od 2008. godine, kada je grupa postavila nekoliko globalnih zdravstvenih ciljeva za 2040. godinu.
Agencija je želela da se razlike u životnoj dobi prepolove, kako unutar tako i među zemljama; da se smanje stope smrtnosti za polovinu među ljudima u dobi od 15 do 60 godina, kao i da se smanji smrtnost dece za 90 procenata i smrtnost majki za 95 procenata.
Međutim, prema novom izveštaju, trenutno, na sredini puta do 2040. godine, nijedan od ovih ciljeva nije postignut.
"Postignut je određeni napredak u smanjenju zdravstvenih razlika među zemljama, ali se on sada usporava", rekao je dr Sudvir Sing, koji vodi odeljenje za ravnotežu i zdravlje u okviru Sektora za socijalne determinante zdravlja Svetske zdravstvene organizacije.
Razlika u životnoj dobi
I dalje postoji razlika od 12,5 godina u životnoj dobi između grupe zemalja sa najdužim životnim vekom i onih sa najkraćim. Do 2040. godine, SZO želi da se ova razlika smanji na 8,2 godine.
Na primer, ljudi u Japanu mogu očekivati da će živeti do 84,5 godina, što je 33 godine duže nego ljudi u Lesotu, gde je prosečan životni vek 51,5 godina.
U međuvremenu, stopa smrtnosti među osobama u dobi od 15 do 60 godina opala je od početka ovog veka, ali bi morala da opadne još za 56 procenata kako bi se postigao ciljani broj od 91 smrt na 1.000 ljudi.
Kada je reč o deci mlađoj od pet godina, stopa smrtnosti se "dramatično poboljšala", navodi se u izveštaju, smanjujući se sa 77 na 37 smrtnih slučajeva na 1.000 živorođene dece između 2000. i 2023. godine.
Međutim, cilj Svetske zdravstvene organizacije je da do 2040. godine bude samo osam smrtnih slučajeva na 1.000, što će biti prilično teško da se dostigne.
Deca rođena u siromašnijim zemljama i dalje imaju 13 puta veću verovatnoću da umru pre svog petog rođendana u odnosu na decu u bogatijim zemljama, navodi se u izveštaju.
Velike razlike unutar zemalja
Na kraju, iako je globalna stopa smrtnosti majki opala za 40 procenata od 2000. godine, i dalje postoji 197 trudnica ili novih majki koje umiru na svakih 100.000 živorođene dece, što je više od 12 puta veće od ciljanog broja od 16.
Čak i unutar zemalja, postoji velika zdravstvena nejednakost između najbogatijih i najsiromašnijih, navodi se u izveštaju.
Zvaničnici Svetske zdravstvene organizacije navode široke društvene probleme kao ključne faktore koji utiču na zdravlje, uključujući nejednakost prihoda, snagu ili slabost javnih usluga, strukturalnu diskriminaciju poput rasizma i rodne nejednakosti, socijalnu izolaciju i usamljenost, klimatske promene, konflikte i raseljavanje, kao i pristup digitalnim tehnologijama.
Izveštaj navodi da bi klimatske promene, na primer, mogle da gurnu čak 135 miliona ljudi u ekstremni siromaštvo u narednih pet godina.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)