Veštačka inteligencija u zdravstvu: Moćan saveznik, ali ne i čudotvorac

Veštačka inteligencija sve više ulazi u svet medicine, obećavajući bržu dijagnostiku i efikasniji razvoj lekova. Dok jedni najavljuju kraj svih bolesti u narednoj deceniji, stručnjaci upozoravaju da su ograničenja i dalje velika, a ljudski faktor nezamenjiv.

AI u medicini Foto: Shutterstock/MUNGKHOOD STUDIO

Demis Hasabis, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju, uveren je da će veštačka inteligencija uskoro omogućiti lečenje svih bolesti.

Iako je veštačka inteligencija zaista moćno oružje, mnogi stručnjaci ipak sumnjaju u ostvarivost ove tvrdnje.

Demis Hasabis je dobio Nobelovu nagradu za hemiju zahvaljujući razvoju modela AlphaFold2 u okviru kompanije Google DeepMind.

Ovaj model omogućava predviđanje struktura gotovo svih poznatih proteina, što predstavlja značajan napredak u biomedicinskim istraživanjima.

Međutim, stručnjaci poput biohemičarke i informatičarke Ketrin Cvejg ističu da još uvek nije poznata funkcija mnogih proteina u ljudskom organizmu, a bez razumevanja njihove funkcije, teško je povezati promene u njihovoj strukturi sa određenim bolestima.

Takođe, čak i kada bi se identifikovale ključne promene u strukturi proteina, razvoj leka koji bi mogao da ih ispravi zahteva dugotrajan proces, uključujući klinička ispitivanja i odobrenja.

Medicina je ipak u rukama lekara

Iako veštačka inteligencija može značajno ubrzati dijagnostiku i razvoj terapija, stručnjaci smatraju da će medicina i dalje biti u rukama lekara.

AI može pomoći u analizi medicinskih slika, prepoznavanju patoloških promena i optimizaciji terapija, ali ljudski faktor ostaje ključan u donošenju odluka o lečenju.

U zaključku, iako veštačka inteligencija obećava značajan napredak u medicini, postoje brojni izazovi i prepreke koje treba prevazići pre nego što postane alat za lečenje svih bolesti.

(M.A./EUpravo zato/seebiz.eu)