Novi Evropski zdravstveni izveštaj za 2024. je otkrio da se situacija po pitanju obuhvata vakcinacijom pogoršala u nekim zemljama u regionu, što je dovelo do ponovnog izbijanja bolesti kao što su boginje i veliki kašalj.
Prema novom izveštaju, 2023. godine bilo je više od 58.000 slučajeva morbila u 41 zemlji, kao i 87.000 slučajeva pertusisa, što je najveći broj u poslednjoj deceniji.
Samo sedam zemalja u regionu i to Mađarska, Kazahstan, Malta, Portugal, Slovačka, Turkmenistan i Uzbekistan, imaju veću od 95 posto pokrivenosti tri ključne vakcine protiv difterije, tetanusa i pertusisa, morbila i pneumokokne infekcije.
Izveštaj svake tri godine objavljuje evropska regionalna kancelarija Svetske zdravstvene organizacije (SZO), a sada dolazi u vreme kada se zemlje suočavaju sa nekoliko izazova, kao što su starenje stanovništva i klimatske promene.
"Imali smo staganaciju napretka, a znamo i da je pandemija COVID-a imala uticaja na celokupnu situaciju. Ipak, ne možemo samo da sedimo i čekamo", rekla je dr Nataša Azopardi-Muskat, direktorka za zdravstvene politike i sistema SZO za Evropu, za Euronews Health.
Ona je dodala da se "napredak ne može uzeti zdravo za gotovo", kao i da se region mora suočiti sa osnovnim uzrocima hroničnih bolesti.
Ipak, bilo je i znakova poboljšanja u regionu.
Novi izveštaj je otkrio da bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, rak, dijabetes i hronične respiratorne bolesti opadaju.
Deset zemalja -Belgija, Danska, Estonija, Izrael, Kazahstan, Luksemburg, Holandija, Norveška, Švedska i Švajcarska, postiglo je cilj smanjenja prerane smrtnosti od glavnih hroničnih bolesti za 25 odsto.
Ipak, ove bolesti su i dalje povezane sa smrću jedne od šest osoba mlađih od 70 godina u regionu.
"Ceo region mora da se suoči sa osnovnim uzrocima hroničnih bolesti, od upotrebe duvana i alkohola do lošeg pristupa zdravoj hrani, do zagađenja vazduha, do nedostatka fizičke aktivnosti“, rekao je dr Hans Kluge, regionalni direktor SZO za Evropu.
Evropljani najviše piju
Evropljani konzumiraju najviše alkohola na globalnom nivou sa prosekom od 8,8 litara po odrasloj osobi godišnje, što je otprilike 733 do 880 standardnih pića godišnje.
Tako je konzumacija alkohola najveća u zemljama EU, a najmanja u Centralnoj Aziji, a upravo je alkohol odgovoran za jednu od 11 smrtnih slučajeva u regionu, navodi se u izveštaju.
Dr Gauden Galea, strateški savetnik regionalnog direktora SZO za Evropu, objasnio je da mnoge evropske zemlje "proizvode veoma veliku količinu svetskog alkohola“ i da među stanovništvom postoji niska svest o "snažnoj vezi“ između alkohola i raka.
Skoro četvrtina odraslih Evropljana je gojazno
U međuvremenu, gojaznost, koja može dovesti do povećanog rizika od dijabetesa i srčanih bolesti, raste u regionu, a skoro četvrtina odraslih he gojazno.
Takođe se navodi da je visok i procenat konzumiranja duvana - oko 25 odsto, a region nije na putu da ispuni cilj da se to smanji za 30 odsto ove godine, saopštila je SZO.
Mladi ljudi usamljeniji nego ranije
Prema izveštaju, jedan od pet adolescenata u regionu bori se sa mentalnim zdravljem, a samoubistvo je vodeći uzrok smrti među mladima od 15 do 29 godina.
"U našem onlajn i međusobno povezanom svetu, mladi ljudi se, ironično, osećaju usamljenije nego ikada, a mnogi se bore sa svojom težinom i samopouzdanjem, što ih dovodi do lošeg psihičkog zdravlja", rekao je Kluge u saopštenju.
Dodao je da zaštita zdravlja dece može da im pomogne da odrastu u zdravije adolescente i posledično u zdravije odrasle osobe.
Izveštaj se bavi nizom drugih zdravstvenih problema u Evropi, uz napomenu da iako region ima relativno niske stope smrtnosti majki, one takođe stagniraju od 2015.
Poziva se na smanjenje velikog jaza između zemalja u pogledu smrti dece koja se mogu sprečiti i napominje da je Evropa region koji se najbrže zagreva na svetu, sa procenjenim 175.000 smrtnih slučajeva izazvanih toplotom godišnje.
Kluge je na konferenciji za novinare dodao da ljudi, iako žive duže, nisu nužno zdraviji i upozorio da evropski zdravstveni sistemi "danas nisu bolje pripremljeni za vanredne situacije nego što su bili pre pandemije COVID-19".
Rekao je da virusi poput ptičjeg gripa, majmunskih boginja i Marburga nemaju granice i da visok nivo zdravstvene bezbednosti znači zajednički rad na izgradnji bezbednijeg i otpornijeg sveta.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)