Svakog 14. februara, svet odiše ružičastom i crvenom bojom. Kad osvane Dan zaljubljenih, kupuju se čokolade u obliku srca, romantična putovanja su na popustu, a društvene mreže preplavljene slikama parova.
Ipak, za mnoge Dan zaljubljenih ne donosi radost i ljubav, već podsetnik da su sami ili usamljeni.
Širom Evropske unije, polovina Evropljana redovno oseća usamljenost, dok 15 odsto doživljava čestu usamljenost.
Prošlogodišnja studija "Bertelsmann Stiftung" je pokazala da se 57 odsto Evropljana, od 18 do 35 godina starosti, oseća osrednje ili snažno usamljeno. Iako je usamljenost među mladima razlog za brigu još od pandemije, studija ukazuje na razlike među zemljama EU.
Problem je, primera radi, naročito izražen u Francuskoj dok se u Nemačkoj oko 12 odsto mladih požalilo na veliku usamljenost.
Istraživanja pokazuju da usamljenost šteti mentalnom i fizičkom zdravlju više nego pušenje 15 cigareta dnevno ili gojaznost, prenosi "European Correspondent". Sa starenjem stanovništva i promenama u načinu života i rada, Evropa se suočava s onim što neki stručnjaci nazivaju "epidemijom usamljenosti".
Vlade počinju da obraćaju pažnju. Velika Britanija je 2018. godine imenovala svog prvog ministra za usamljenost, dok nekoliko zemalja EU, uključujući Nemačku i Holandiju, društvenu izolaciju tretira kao krizu javnog zdravlja. Ipak, usamljenost ostaje široko rasprostranjen izazov.
Osim toga, na dan poput današnjeg, slave se romantične veze – ali da li one zaista smanjuju osećaj usamljenosti? Ne nužno.
Dok ljudi u funkcionalnim vezama zaista ređe osećaju usamljenost nego samci, oni u nesrećnim odnosima se često osećaju sumornije nego oni koji su sami.
Ovaj efekat je posebno izražen kod žena, koje u nesrećnim vezama doživljavaju veći stepen usamljenosti nego muškarci. Kako raste svest o emocionalnom teretu takvih odnosa, sve više ljudi – naročito žena – odlučuje se za raskid.
U međuvremenu, broj samačkih domaćinstava u Evropi je 2023. godine dostigao istorijski maksimum. Ova promena odražava nove društvene norme i dovodi u pitanje ideju da je ljubavna veza ključ sreće.
Svakako, prijateljstva i porodične veze su mnogo značajniji u borbi protiv usamljenosti, posebno kod starijih.
Kako evropsko stanovništvo stari, ovo postaje ozbiljan problem.
Istraživanja pokazuju da usamljeni stariji ljudi imaju veći rizik od demencije, depresije i fizičkih zdravstvenih problema, dok su jake društvene veze povezane s dužim i zdravijim životom.
Kako bi smanjile izolaciju i ojačale društvene veze, neke evropske zemlje uvode socijalne programe čiji je cilj borba protiv usamljenosti. Na primer, Irska kroz program "Creative Ireland" i Švedska sa svojim konceptom „friluftsliv” (život na otvorenom) podstiču društvenu uključenost, dok su Danska i Portugal uložili u zajednička stambena rešenja za seniore.
Zašto je ovo važno i posle Dana zaljubljenih?
Usamljenost oblikuju savremena radna kultura i promene u društvenim strukturama. Kako ljudi prelaze iz kolektivnih sredina poput škole i univerziteta u karijerno orijentisan, individualistički način života, prijateljstva često blede.
Istovremeno, iako nuklearna porodica ostaje dominantan model domaćinstva, ona često ograničava društvene veze samo na najbliže rođake, ostavljajući malo prostora za širu zajednicu.
Hronična usamljenost ne pogađa samo pojedince – ona povećava troškove zdravstvene zaštite, smanjuje produktivnost na radnom mestu i slabi zajedništvo.
Kako rad na daljinu postaje sve češći, stručnjaci upozoravaju da bi manji broj ličnih interakcija mogao dodatno da produbi društvenu izolaciju. Smatra se da ovaj trend odražava kasni stadijum kapitalizma, u kojem je produktivnost važnija od povezivanja ljudi, dok javni prostori za socijalizaciju nestaju.
Jedna stvar je sigurna - snažne veze, bilo one romantične ili ne, najbolji su način borbe protiv usamljenosti. Istraživanja, takođe, ističu da usamljenost nije individualni problem već izazov za celokupno društvo.
(EUpravo zato/The European Correspondent/helsinkitimes.fi)