Dodeljena Nobelova nagrada za medicinu: Otišla u ruke dvojici naučnika, njihovo otkriće važno za razvoj organizma

Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu 2024. dodeljena je zajedno Viktoru Ambrosu i Geriju Ruvkunu "za otkriće mikroRNK i njene uloge u post-transkripcionoj regulaciji gena".

Christine Olsson/TT / Shutterstock Editorial / Profimedia

Viktor Ambroz i Gari Ravkin dobitnici su Nobelove nagrade za medicinu za otkriće mikro-RNK i njenu ulogu u regulaciji gena.

"Ove godine odajemo počast dvojici naučnika za njihovo otkriće fundamentalnog principa po kom se reguliše aktivnost gena. Otkrili su mikro-RNK, novu klasu sićušnih RNK molekula koji igraju ključnu ulogu u podešavanju gena", saopštila je komisija za dodeli Nobelove nagrade na Institutu Karolinska.

Revolucionarno otkriće ovogodišnjih laureata Viktora Ambroza i Garija Ravkina otkrilo je potpuno novi princip regulacije koji se ispostavio ključan kod višećelijskih organizama, uključujući i ljude, piše RTS.

Ko su Viktor Ambroz i Gari Ravkin

Viktor Ambroz rođen je 1953. godine u Nju Hempširu. Doktorirao je 1979. godine na Institutu za tehnologiju u Masačusetsu, gde je takođe završio svoje postdoktorske studije.

Postao je glavni istraživač na Univerzitetu Harvard. Profesurom se bavio na Medicinskoj školi "Dartmaut" od 1992. do 2007. godine, a nakon toga do danas je profesor prirodnih nauka na Medicinskoj školi Univerziteta u Masačusetsu.

Gari Ravkin je rođen u Berkliju u Kaliforniji 1952. godine. Doktorirao je na Univerzitetu Harvard 1982. godine, a postdoktorat je završio na Institutu za tehnologiju u Masačusetsu.

Postao je glavni istraživač pšte bolnice u Masačusetsu i Medicinske škole Harvarda 1985. godine, gde i sada predaje genetiku.

Informacije zapisane u genima putuju iz DNK do informacione RNK kroz proces transkripcije, a nakon toga u ćelije da reguliše proizvodnju proteina. U ćelijama se informaciona RNK prevodi tako da se proteini proizvode u skladu sa genetskim instrukcijama iz DNK.

Otkriće staro 30 godina

Od sredine 20. veka, nekoliko fundamentalnih naučnih otkrića objasnila su kako ovi procesi teku. Ovogodišnji laureati su još 1993. godine objavili neočekivane nalaze u kojima je opisan novi nivo regulacije gena, za koji se ispostavilo da je veoma značajan i sačuvan kroz evoluciju.

Otkrili su mikro-RNK, novu vrstu sićušnih RNK molekula koji igraju ključnu ulogu u regulaciji gena.

Razumevanje regulacije aktivnosti gena izuzetno je važan cilj u medicini već decenijama. Ukoliko u tom procesu nešto krene po zlu može dovesti do ozbiljnih oboljenja, poput kancera, dijabetesa i autoimunih bolesti.

"Mikro-RNK je fundamentalno važna u razvoju i funkcionisanju organizama. Ćelije i tkiva se ne razvijaju normalno bez mikro-RNK. Abnormalna regulacija može dovesti do raka, a mutacije u genskom kodiranju mikro-RNK otkrivene kod ljudi dovode do urođenih mana, poput gubitka sluha i vida, kao i poremećaja u skeletnom sistemu", ističe se u saopštenju.

(JA/EUpravo zato/RTS)