Zagađen vazduh usporava razvoj pluća kod dece, decenijama kasnije posledice mogu da budu ozbiljne

Najnovije britansko istraživanje pokazuje da zagađen vazduh usporava rast pluća kod dece, uz posledice koje mogu da traju čitav život. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Naučnici upozoravaju da ono što dete udiše tokom detinjstva i adolescencije oblikuje njegovo zdravlje decenijama kasnije. U pitanju nisu samo pluća i disanje, već i rizik od srčanih bolesti u odraslom dobu.

Šta otkrivaju pluća dece iz 90-ih?

Studiju su sproveli istraživači sa Univerziteta u Lesteru, koji su pratili više od 5.000 ljudi rođenih u okolini Bristola tokom devedesetih godina. Njihovo zdravlje analizirano je od rođenja, dok je funkcija pluća testirana tokom više životnih faza: sa 8, 15 i 24 godine, kada pluća dostižu svoj puni kapacitet.

Rezultati su pokazali da veća izloženost sitnim česticama zagađenja i azot-dioksidu usporava razvoj pluća tokom odrastanja. Posebno zabrinjava činjenica da su posledice najizraženije tokom adolescencije, perioda kada pluća najbrže rastu.

Foto: Shutterstock/BalkansCat

Naučnici su uzeli u obzir i druge faktore koji utiču na zdravlje dece, uključujući prevremeno rođenje, pušenje roditelja, uslove stanovanja i dojenje. Ipak, povezanost između zagađenja i slabijeg razvoja pluća ostala je nepromenjena.

Prema rečima profesorke En Hansel, koja je predvodila istraživanje, deca čija pluća ne dostignu puni razvojni kapacitet imaju manju rezervu plućne funkcije u odraslom dobu. To ih čini podložnijim respiratornim bolestima, ali i srčanim problemima kasnije u životu.

Deca su najranjivija grupa

Evropska agencija za životnu sredinu upozorava da su deca posebno ranjiva na zagađenje vazduha jer dišu brže od odraslih, unose više vazduha u odnosu na telesnu masu, a njihovi organi i imuni sistem još uvek se razvijaju.

Procene pokazuju da zagađenje vazduha svake godine doprinosi hiljadama prevremenih smrti dece i adolescenata širom Evrope. Najveći izvori zagađenja u evropskim gradovima i dalje su saobraćaj, grejanje i industrija.

Posebno problematične su fine PM2.5 čestice i azot-dioksid, gas koji uglavnom nastaje sagorevanjem dizela i fosilnih goriva.

Stručnjaci upozoravaju da čak i minimalna oštećenja disajnih puteva tokom detinjstva povećvaju rizik od hroničnih bolesti kasnije u životu. Zbog sve glasnije pozivaju na strožije mere za poboljšanje kvaliteta vazduha, naročito u blizini škola, vrtića i urbanih saobraćajnica.

(EUpravo zato/Gardijan)