Umereno konzumiranje kafe moglo bi da bude povezano sa manjim rizikom od razvoja mentalnih poremećaja, sugerišu rezultati novog istraživanja.
Da li svakodnevna kafa može imati zaštitni efekat na mentalno zdravlje? Prema najnovijoj studiji, umerena konzumacija može doprineti smanjenju rizika od psihičkih tegoba.
Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Affective Disorders pokazalo je da dve do tri šolje kafe dnevno mogu imati povoljan efekat na mentalno zdravlje, naročito kod muškaraca.
S druge strane, unos od pet ili više šolja dnevno povezan je sa povećanim rizikom od mentalnih poremećaja.
Naučnici su analizirali podatke više od 460.000 učesnika iz baze UK Biobank, koja obuhvata osobe starosti od 40 do 69 godina, kako bi ispitali vezu između svakodnevnog konzumiranja kafe i različitih mentalnih poremećaja.
Učesnici su odgovarali na pitanja o količini i vrsti kafe koju piju, uključujući bezkofeinsku, instant i mlevenu, a praćeni su u proseku 13,4 godine.
Rezultati su pokazali takozvane "J-oblik" veze, što znači da ni vrlo mala ni preterana konzumacija kafe ne donose iste koristi kao umerena.
Veza između konzumiranja kafe i poremećaja raspoloženja bila je izraženija kod muškaraca.
Autori studije ističu da raste interesovanje za ulogu ishrane u prevenciji i lečenju mentalnih poremećaja.
Prema podacima Svetska zdravstvena organizacija, više od milijardu ljudi u svetu živi sa nekim oblikom mentalnog poremećaja.
Stanja poput anksioznosti i depresije predstavljaju jedan od vodećih uzroka dugotrajne nesposobnosti i gubitka kvalitetnih godina života.
Zbog toga stručnjaci naglašavaju potrebu za preventivnim merama kako bi se ublažio rastući problem mentalnih poremećaja.
Kako kafa može da pomogne?
Kafa sadrži više od hiljadu bioaktivnih jedinjenja, među kojima su kofein, polifenoli, melanoidini i diterpeni.
Prema rezultatima istraživanja, protivupalna svojstva supstanci poput kofeina i hlorogenske kiseline mogu delimično objasniti manji rizik od mentalnih poremećaja kod osoba koje umereno piju kafu.
Kofein može imati zaštitni efekat na mozak tako što utiče na određene receptore povezane sa raspoloženjem i stresom, čime doprinosi boljem funkcionisanju nervnog sistema.
Ranija istraživanja su takođe povezala protivupalna svojstva kofeina sa manjim rizikom od demencije i sporijim opadanjem kognitivnih funkcija.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)