Gojaznost nije samo višak kilograma: Stručnjaci upozoravaju na tihi okidač više od 200 bolesti

Stručnjaci upozoravaju da problem nije samo u hrani, već i u načinu na koji naš mozak reaguje na nju, te otkrivaju kada je vreme za stručnu pomoć i terapiju.
Foto: Shutterstock

Gojaznost pogađa sve, mlade i stare, muškarce i žene, a broj osoba sa viškom kilograma stalno raste.

Ovo stanje ne utiče samo na kvalitet života, već i na njegovu dužinu, budući da je povezano sa više od 200 različitih bolesti.

Prema rečima profesorke Snežane Polovine, endokrinologa u UKCS-u, gojaznost često postaje okidač za razvoj ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su dijabetes tip 2, kardiovaskularne bolesti i mnogi oblici raka.

"Naš cilj je da prevencijom sprečimo gojaznost, a kod postojećih slučajeva, da je adekvatno kontrolišemo", ističe profesorka.

Gojaznost utiče i na mentalno zdravlje

Osobe sa viškom kilograma češće pate od depresije, anksioznosti, suicidalnih misli i drugih poremećaja.

Lečenje gojaznosti zahteva značajna finansijska ulaganja, ne samo za smanjenje telesne mase, već i za lečenje pridruženih bolesti.

Prema profesorki Polovini, u SAD troškovi lečenja gojaznosti i povezanih oboljenja veći su čak i od troškova naoružanja, pa se razmatraju i državne subvencije.

Žudnja za hranom je takođe ključni faktor, gojaznost nije samo posledica prejedanja, već složeno stanje povezano sa reakcijama mozga i centrom za zadovoljstvo, koji nagrađuje unos hrane.

Praktični saveti za zdravije navike:

  • Jedite umerenije.
  • Birajte raznovrsnu ishranu.
  • Jedite manje porcije, ali češće.
  • Ostanite fizički aktivni.

Odnos prema hrani

Profesorka Polovina naglašava da je važno prepoznati patološki odnos prema hrani, kada hranu unosimo ne da bismo dobili energiju, već da bismo se osećali zadovoljno.

U tim slučajevima preporučuje se konsultacija sa nutricionistom, psihijatrom i endokrinologom kako bi se otkrili eventualni metabolički problemi i prilagodio jelovnik.

Za "varanje gladi" savetuje se užina poput jogurta, kefira, proteina ili orašastih plodova, posebno kod ljudi koji rade smenski ili noćni rad.

Prvi obrok treba da se unese tri do četiri sata nakon buđenja, kako bi se sprečilo prejedanje kasnije tokom dana.

Lekovi za gojaznost preporučuju se osobama koje su prethodno pokušavale da smanje telesnu masu ili kada je utvrđen tip gojaznosti.

Sve informacije i podrška dostupne su u Centru za gojaznost u Klinički centar Srbije.

(M.A./EUpravo zato/rts.rs)