Nemačka se ponosi svojim velikodušnim socijalnim sistemom, besplatnim univerzitetima, univerzalnim zdravstvom i obećanjem zaštite od najtežih životnih udaraca. Na papiru to zvuči sigurno. Ali u praksi, bolest, nesreća ili zavisnost mogu biti dovoljan okidač da domaćinstva upadnu u višegodišnju spiralu dugova, pokazuje novi nacionalni izveštaj.
"Überschuldungsreport 2025", koji su objavili Institut za finansijske usluge i Fondacija za prevenciju privatne prezaduženosti, donosi zabrinjavajuću sliku: zdravstveni problemi postali su glavni uzrok prezaduženosti u Nemačkoj, prvi put ispred gubitka posla ili razvoda.
"Sa 17,6 odsto slučajeva, bolest je najčešće navođen razlog, zatim nezaposlenost ili smanjeno zaposlenje sa 15,3 odsto i razvod ili rastanak sa 9,1 odsto", stoji u izveštaju.
Godinama je nezaposlenost bila najčešći okidač finansijskih problema. Ali novi podaci pokazuju da je taj trend preokrenut, gubitak posla sada je nešto manje presudan, dok su zdravstveni razlozi izbili u prvi plan. U okviru zdravstvenih problema, 13 odsto ispitanih direktno je navelo bolest, 4,4 odsto zavisnost, a 0,3 odsto nesreće.
Jedan savetnik za dugove, koji je učestvovao u istraživanju, opisao je situaciju kao "fitilj koji sporo gori".
Zdravstveni problemi često gomilaju dodatne troškove u već krhkim budžetima, od participacija za lekove i smanjenih radnih sati, do skupih terapija koje osiguranje ne pokriva u potpunosti. Ono što počne kao podnošljiv teret, može se pretvoriti u neplaćene račune, opomene poverilaca i na kraju u postupak stečaja.
Javna i privatna zdravstvena zaštita
Nemački zdravstveni sistem zasniva se na principu socijalnog osiguranja i funkcioniše kroz dualni model, obavezno (javno) zdravstveno osiguranje (GKV) i privatno osiguranje (PKV).
Podaci pokazuju da je 88,2 odsto stanovništva osigurano u okviru javnog sistema, dok je 11,1 odsto pod privatnim osiguranjem.
Javno osiguranje se finansira kroz doprinose zavisne od prihoda i pokriva zakonom definisan spisak usluga. Ipak, osiguranici i dalje moraju da plaćaju participacije, na primer, 10 odsto cene leka, sa minimumom od pet i maksimumom od deset evra po pakovanju.
Ministarstvo zdravlja (BMG) navodi da osiguravajuće kuće ne obaveštavaju automatski osiguranike kada dostignu gornju granicu participacija. Oni sami moraju da traže oslobađanje, što mnoge sprečava da iskoriste pravo koje im pripada.
"Kako očekivati da bolestan čovek, koji se već bori sa ograničenjima i teretom bolesti, sam prepozna trenutak kada je ispunio uslov i da pokrene komplikovan postupak?", upozorava se u izveštaju.
Istraživanja pokazuju da je svest o ovim mogućnostima i dalje niska: još 2000. godine čak 62 odsto ispitanih nije znalo za mogućnost povraćaja participacija, a 28 odsto nije bilo svesno prava na potpuno oslobađanje.
Najranjiviji su samohrani roditelji i siromašna domaćinstva
Klijenti koji dolaze u savetovališta za dugove često imaju dramatične disbalanse u prihodima i dugovima. Tokom 2024. godine, prosečan dug iznosio je 14.908 evra po osobi, dok je prosečan mesečni prihod domaćinstva bio samo 990 evra što znači da tipičan dužnik duguje više od cele svoje godišnje zarade.
To pokazuje koliko su finansijski temelji miliona Nemaca krhki: kada se dogodi zdravstveni šok, poput dijagnoze raka ili hronične bolesti, rezerve koje bi mogle da ublaže udarac jednostavno ne postoje.
Izveštaj takođe pokazuje da su 14,5 odsto klijenata savetovališta samohrani roditelji, od čega su skoro 80 odsto žene. Za te porodice bolest deteta ili nemogućnost roditelja da radi može biti potpuno razorna.
Čak 60 odsto prezaduženih žive sami, bez podrške šire porodice ili partnera.
Kada pomoć stigne prekasno
Još jedan alarmantan podatak odnosi se na vreme čekanja: prosečno trajanje jednog slučaja u savetovalištima za dugove bilo je 124 dana, odnosno oko četiri meseca.
Mnogi traže pomoć tek kada dugovi postanu neizdrživi, nakon brojnih opomena poverilaca i ozbiljnog psihološkog stresa.
Dugovi su, uz to, vrlo rasprostranjeni. Dok polovina prezaduženih ima obaveze prema manje od 10 poverilaca, skoro četvrtina (24 odsto) duguje više od 20 različitih poverilaca, što restrukturiranje i pregovore čini gotovo nemogućim.
(EUpravo zato/Euronews)