Rat koji traje milijardama godina: Naučnici otkrili kako bakterije navode viruse da sami sebe unište?

Bakterije nisu bespomoćne pred virusima koji ih napadaju, kao što se mislilo. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Virusi koji napadaju bakterije imaju ime: bakteriofagi. Ovi mikroskopski ratnici ulaze u bakterijske ćelije, koriste njihovu unutrašnju mašineriju da bi se umnožavali i, u mnogim slučajevima, na kraju ih uništavaju.

Međutim, bakterije nisu pasivne žrtve. Tokom milijardi godina evolucije razvile su različite odbrambene sisteme koji mogu da prepoznaju napad virusa i spreče da se on proširi.

Novo istraživanje naučnika sa Univerziteta Juta, objavljeno u časopisu Science u oktobru 2026. godine, otkrilo je do sada nedovoljno poznat način na koji jedan od tih sistema funkcioniše.

Umesto da direktno traži genetski materijal virusa, bakterija prepoznaje aktivnost enzima kojim virus pokušava da preuzme kontrolu nad njenom ćelijom. Paradoks je u tome što virus svojim sopstvenim oružjem pokreće odbranu domaćina.

Kako bakterija prepoznaje napad?

Tim koji je predvodio istraživač Sem Hob, proučavao je odbrambeni sistem poznat kao CBASSi otkrio da određeni bakteriofagi proizvode enzime poznate kao proteaze. Njihov zadatak je da seku druge proteine, što virusu može da pomogne da preuzme kontrolu nad ćelijom domaćina.

Ali upravo ta aktivnost odaje prisustvo napadača. Proteaza virusa preseče određeni protein u bakteriji koji učestvuje u sistemu prepoznavanja pretnje i potom se aktivira CBASS, koji dovodi do samouništenja zaražene ćelije.

Bakterija, dakle, ne mora nužno da prepozna virus direktno. Dovoljno je da otkrije karakterističan trag koji on ostavlja dok pokušava da je iskoristi. Na prvi pogled, samouništenje deluje kao poraz, ali iz perspektive bakterijske populacije, ono može da bude efikasna odbrana.

Ako se virus umnoži u jednoj bakteriji, novi delovi mogu da se oslobode i napadnu druge ćelije. Ukoliko zaražena bakterija aktivira odbrambeni mehanizam koji zaustavlja taj proces, sprečava se širenje infekcije na okolne bakterije.

Istraživanje pokazuje koliko sofisticirana može da bude njihova odbrana, uprkos tome što nemaju imuni sistem poput ljudskog.CBASS pripada grupi odbrambenih mehanizama koji su evolutivno povezani sa određenim imunim putevima pronađenim kod ljudi. To ne znači da bakterije i ljudi imaju identičan sistem, već da postoje sličnosti koje mogu da odražavaju veoma staro evolutivno poreklo.

Foto: Shutterstock

Što je korisno u slučajevima kada su određeni principi prepoznavanja opasnosti sačuvani tokom izuzetno dugog evolutivnog perioda, jer njihovo razumevanje pomaže naučnicima da bolje shvate i neke aspekte imuniteta složenijih organizama.

Borbi protiv bakterija otpornih na antibiotike?

Jedna od mogućih primena istraživanja odnosi se na fagoterapiju, pristup lečenju bakterijskih infekcija pomoću bakteriofaga. Za razliku od antibiotika, koji deluju na različite vrste bakterija, određeni bakteriofagi napadaju samo specifične bakterijske vrste ili sojeve. Zbog toga se proučavaju kao moguća opcija za lečenje nekih infekcija koje je teško kontrolisati konvencionalnim lekovima.

Međutim, bakterije imaju sopstvenu odbranu. Ako imuni sistem bakterije prepozna virusni napad i uništi zaraženu ćeliju pre nego što se fag uspešno razmnoži, to ograničava efikasnost terapije. Razumevanje načina na koji CBASS prepoznaje virusni napad moglo bi da pomogne istraživačima da razviju bakteriofage koji uspešnije zaobilaze ove odbrambene mehanizme.

To je naročito važno u kontekstu antimikrobne rezistencije, odnosno sposobnosti bakterija da prežive dejstvo lekova koji su ranije mogli da ih unište.

Za naučnike, razumevanje ovakvih mehanizama nije samo način da otkriju kako funkcioniše mikroskopski svet. To je i prilika da pronađu nove pristupe jednom od najvećih izazova savremene medicine, lečenju bakterijskih infekcija koje postaju sve otpornije na postojeće lekove.

Foto: Prevencija kao garancija

(EUpravo zato/Science daily)