Da li može da se smanji unos soli, ali i da se očuva ukus hrane?

U trenucima kada odlučimo da se hranimo zdravije, so je često jedna od prvih namirnica koju posmatramo sa sumnjom. Ipak, odricanje od soli ne mora da znači i odricanje od ukusnog obroka. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Natrijum je telu potreban kako bi normalno funkcionisalo, ali većina ljudi ga unosi mnogo više nego što je potrebno. Dugoročno prevelik unos natrijuma doprinosi nastanku povišenog krvnog pritiska, a visok krvni pritisak povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Zato smanjen unos soli kroz ishranu predstavlja jedan od jednostavnih koraka ka boljoj kontroli krvnog pritiska.

Ukus ne mora da dođe iz slanika

Navika da gotovo svakom jelu dodamo so utiče na činjenicu da zaboravimo koliko različitih ukusa zapravo postoji u hrani. Umesto da so bude prvi začin za kojim posežemo, možemo da pokušamo da je ostavimo za kraj, i da pre nje dodamo beli luk, bosiljak, timijan, kim ili dimljenu papriku, kako tvrdi dr Šejla Neti za Američko medicinsko udruženje.

Dimljena paprika, na primer, daje jelu intenzivnu, gotovo "mesnatu" aromu, dok kim dobro funkcioniše u jelima sa povrćem, mahunarkama i mesom. Sveže začinsko bilje unosi dodatne note, a beli luk je dovoljan da jednostavno jelo dobije sasvim drugačiji ukus.

Dobar trik mogu je i eksperimentisanje sa kiselim ukusima. Malo limunovog soka, sirćeta ili drugog citrusnog voća naglašava ukus hrane i čini da manjak soli bude manje primetan.

Foto: Shutterstock

Obratite pažnju na "skrivenu" so

Problem nije samo u soli koju sami dodajemo tokom kuvanja. Značajan deo natrijuma dolazi i iz hrane koja ga na prvi pogled ne čini osnovnim izvorom: prerađeno meso, hleb, gotovi obroci, grickalice, konzervisana hrana, kao i obrok iz restorana.

Zato deklaracija na proizvodu može da bude daleko korisnija od osećaja ukusa. Stručnjaci ukazuju da posebnu pažnju treba obratiti na veličinu porcije: proizvod koji izgleda kao jedno pakovanje ponekad sadrži dve ili više porcija, pa se i količina natrijuma računati u skladu sa tim.

Za većinu odraslih preporuka je da unos natrijuma ne pređe 2.300 miligrama dnevno, dok se za osobe sa određenim zdravstvenim rizicima, poput povišenog krvnog pritiska, savetuju stroža ograničenja.

Sveža hrana je dobar izbor kada želimo da smanjimo unos natrijuma, ali svakodnevna ishrana ne mora da se pretvori u stalno kuvanje od nule. Zamrznuto voće i povrće je praktična opcija, a pravilnim izborom i pripremom mogu se iskoristiti i konzervisane namirnice.

 "Trebalo bi da izbegavate univerzalne začine jer obično sadrže dosta soli. Takođe treba da kontrolišete koliko soli stavljate u jelo," objašnjava dr Neti.

Kod konzervisanog pasulja, povrća ili drugih proizvoda koji sadrže dodat natrijum, jednostavan trik je da se sadržaj ocedi i ispere pod mlazom vode. Na taj način se uklanja i deo natrijuma, iako on nestati u potpunosti.

Foto: Shutterstock

Čulo ukusa ume da se prilagodi

Hrana sa manje soli u početku deluje neobično bljutavo. To nije nužno znak da je obrok zaista bezukusan, već da su se čulo ukusa naviklo na veću količinu natrijuma.

Kada se smanji količina natrijuma, ukusi drugih sastojaka postaju uočljiviji, pa ono što je u početku delovalo kao "premalo slano" nakon nekog vremena postaje sasvim dovoljno.

Ako želite da smanjite so, kuhinju prema stavu stručnjaka treba da posmatrate kao malu laboratoriju ukusa: kombinujte začinsko bilje, začine, beli luk, limun, sirće i sveže namirnice.

"Pratite koje lekove uzimate i razgovarate sa svojim lekarom. I zapamtite, mali koraci se vremenom sabiraju i vode do napretka", zaključuje dr Neti.

Najvažnije je da promena bude održiva. Nije potrebno da svaki obrok bude savršen niti da se so potpuno izbaci iz kuhinje. Cilj je da postepeno smanjimo njen unos i ponovo naučimo da prepoznajemo ukuse koje je višak soli dugo potiskivao.

Foto: Prevencija kao garancija

(EUpravo zato/AMA)