Hemoglobin A1c: Šta nam ovaj test iz krvi govori o šećeru u našem organizmu?

Jedan broj na laboratorijskom nalazu može da nam otkrije kako se nivo glukoze u krvi ponašao tokom prethodna dva do tri meseca. Evo kako se tumače njegove vrednosti. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Šećer u krvi nije statična stvar. On se menja tokom dana, nakon obroka, tokom fizičke aktivnosti, pod uticajem hormona i brojnih drugih faktora. Zato nalaz glukoze u krvi predstavlja samo trenutno stanje.

Hemoglobin A1c, odnosno HbA1c, daje drugačiju perspektivu, on nam otkriva sliku prosečnog nivoa glukoze u krvi tokom približno prethodna dva do tri meseca. Zbog toga se koristi kako za otkrivanje predijabetesa i dijabetesa tipa 2, tako i za praćenje već dijagnostikovanog dijabetesa.

Kako nastaje HbA1c?

Hemoglobin je protein u crvenim krvnim zrncima čiji je glavni zadatak da prenosi kiseonik. Kada glukoza cirkuliše kroz krv, deo nje se vezuje za hemoglobin, što glukoze više, veći je i procenat ovog proteina za koji se vezuje.

Pošto crvena krvna zrnca u proseku žive oko tri meseca, HbA1c daje dugoročniju sliku regulacije šećera u telu, nego što to rade merenje glukoze. Ipak, rezultat nije jedinstveni prosek svih vrednosti glukoze tokom tog perioda, na njega više utiču novije vrednosti glukoze nego one sa samog početka tromesečnog perioda.

Šta znače brojevi?


Sa izuzetkom trudnica, vrednosti se okvirno tumače na sledeći način: ispod 5,7 odsto je uobičajen raspon, dok od 5,7 do 6,4 odsto ukazuje na predijabetes, a vrednosti više od 6,5 odsto na dijabetes.

Međutim, jedan rezultat viši od 6,5 odsto ne znači automatski da je dijagnoza potvrđena. Ako nema jasnih simptoma izrazito povišenog šećera, test je potrebno ponoviti.

HbA1c i glukoza natašte ne moraju uvek da pokazuju istu sliku, kod nekih ljudi jedan test može biti u normalnom, a drugi u predijabetičkom ili dijabetičkom rasponu. Različiti testovi mere različite aspekte metabolizma glukoze, pa lekar rezultat posmatra u širem kliničkom kontekstu.

Praktična prednost HbA1c je što nije potrebno da se krv uzima natašte, već može u bilo koje doba dana, što test čini jednostavnijim za pacijenta.

HbA1c je veoma koristan, ali nije savršen test. Na rezultat mogu da utiču na stanja koja menjaju životni vek crvenih krvnih zrnaca ili strukturu hemoglobina. Među njima su određene anemije, nedostatak gvožđa, gubitak krvi, transfuzija, bolesti bubrega i jetre, kao i pojedine varijante hemoglobina.

Foto: Shutterstock

Posebno je važno da se obrati pažnja na anemiju usled nedostatka gvožđa, jer ona može da dovede do lažno povišenog HbA1c. Dok stanja koja ubrzavaju razgradnju crvenih krvnih zrnaca do lažno niže vrednosti. Zbog toga rezultat ne bi trebalo da se tumači izolovano, naročito kada se ne uklapa sa vrednostima glukoze ili kliničkom slikom.

HbA1c nije samo test za postavljanje dijagnoze

Kada je dijabetes već potvrđen, HbA1c se koristi za praćenje regulacije šećera i procenu da li je potrebno da se terapija menja. Za mnoge odrasle osobe sa dijabetesom često se kao cilj navodi HbA1c ispod 7 odsto. 

Američko udruženje za dijabetes u svojim preporukama za 2026. godinu navodi HbA1c kao jedan od prihvaćenih testova za skrining i dijagnostiku dijabetesa, uz glukozu natašte i oralni test tolerancije na glukozu.

HbA1c, dakle, nije samo "prosek". To je svojevrsni zapis onoga što se sa glukozom u krvi događalo tokom prethodnih meseci, koristan prozor u metabolizam, ali ipak samo jedan deo šire slike.

Foto: Prevencija kao garancija

(EUpravo zato/NIDDK)