Polip je izraslina koja nastaje na unutrašnjoj sluzokoži debelog creva ili rektuma. Može da bude mali i ravan, ili veći i pričvršćen za sluzokožu peteljkom. Često ne izaziva nikakve simptome i otkriva se tokom kolonoskopije ili pregleda koji se rade u okviru skrininga.
Iz ovoga proizilazi logičan zaključak da nisu svi isti, kako morfološki, tako i po stepenu rizika.
Hiperplastični polipi najčešće nisu prekancerozni, dok se adenomi i određene vrste nazubljenih polipa smatraju promenama koje prethode raku. Rizik zavisi od vrste, veličine, broja i izgleda ćelija pod mikroskopom.
Rutinsko uklanjanje i analiza
Lekar tokom same kolonoskopije uglavnom ne može sa sigurnošću da utvrdi šta se u polipu nalazi samo na osnovu njegovog izgleda. Zbog toga se polip odmah uklanja i šalje na patohistološku analizu. Patolog tada utvrđuje njegovu vrstu i da li postoje promene poput displazije, abnormalnog izgleda ćelija i slično.
Ukoliko je polip uklonjen u celosti i u njemu nema malignih ćelija, najčešće nije potrebna nikakva dodatna terapija. Ipak, važno je znati da kod osoba koja su već imale polipe postoji veći rizik od pojave novih, pa lekar može da preporuči kontrolnu kolonoskopiju.
Interval zavisi od nalaza, naročito od vrste, veličine, broja polipa i eventualne displazije.
Ako postoje simptomi?
Većina polipa ne daje nikakve simptome, ukoliko se i pojave, uglavno su to: krvarenje iz rektuma, promena boje stolice, dugotrajniji zatvor ili proliv, bol u stomaku ili anemija usled nedostatka gvožđa.
Isti simptomi daju i brojna druga, mnogo manje ozbiljna stanja, ali ono što je važno jeste da se oni ne smeju ugnorisati.
Zato otkriće polipa u crevima ili rektumu nije razlog za paniku. Pre svega treba sačekati izveštaj patologa i na osnovu toga napraviti u dogovoru sa lekarom dalji plan, ukoliko je uopšte i potreban.
(EUpravo zato/NIH/Cancer.org)