Rak se dugo posmatrao prvenstveno kao problem nekontrolisanog rasta ćelija. Međutim, savremena istraživanja sve jasnije pokazuju da tumor nije izolovana masa ćelija. On živi u složenom okruženju koje čine krvni sudovi, ćelije imunog sistema, vezivno tkivo, ali i nervi.
Upravo su nervi privukli pažnju istraživača sa Univerziteta u Oklahomi, koji su pokušali da odgovore na jedno naizgled jednostavno pitanje: kako nervi uopšte dospevaju u tumor?
Rezultati objavljeni u časopisu Cell Death & Differentiation, ukazuje na neočekivanog posrednika.
Ćelije koje menjaju stranu
Glavni akter ove priče su makrofagi. Ćelije imunog sistema čija je uloga da prepoznaju i uklanjaju štetne materije, učestvuju u odbrani od infekcija i pomažu u zarastanju tkiva, ali unutar tumora njihova uloga je sasvim drugačija.
Istraživači su otkrili da tumori trostruko negativnog raka dojke (TNBC) privlače makrofage, a zatim ih na neki način "navode" da proizvode protein BDNF, neurotrofni faktor poreklom iz mozga.
BDNF ima važnu ulogu u nervnom sistemu: između ostalog, podržava rast i opstanak nervnih ćelija.
U tumoru, međutim, isti taj signal postaje deo mehanizma koji privlači nerve ka kancerogenom tkivu i podstiče njihov rast unutar njega.
Drugim rečima, tumor možda ne samo da uspeva da izbegne odbranu organizma, već može i da preusmeri neke od njegovih ćelija tako da mu pomognu u izgradnji povoljnijeg okruženja.
Zašto su tumoru potrebni nervi?
Naučnici još uvek nemaju odgovor, ali postoje dokazi da nervi unutar tumora nisu samo pasivni "stanari".
Oni možda mogu da utiču na ćelije tumora i okolno tkivo, uključujući procese koji pomažu stvaranju novih krvnih sudova. A krvni sudovi tumoru obezbeđuju kiseonik i hranljive materije potrebne za rast.
Postoji i druga teorija: neke kancerogene ćelije mogu da iskoriste nerve kao put kojim se šire izvan tumora.
Zbog toga se poslednjih godina sve više istražuje ono što naučnici nazivaju nervnim mikrookruženjem tumora, složenom mrežom interakcija između nervnog sistema i raka.
Šta se dogodilo kada su naučnici prekinuli signal?
Ako makrofagi proizvode BDNF i tako pomažu nervima da uđu u tumor, naučnici su postavili logično pitanje: šta se događa kada se taj signal blokira? U eksperimentima na miševima korišćen je lek koji blokira signalizaciju.
Rezultat je bio zanimljiv: nervi su teže "zalazili" u tumore, a rast je bio značajno usporen. Ipak, istraživači koji su radili na ovom eksperimentu tvrde da to ne znači kako je otkriven lek za trostruko negativni rak dojke.
Eksperimenti na životinjama predstavljaju važan korak u istraživanju, ali rezultat mora da se potvrdi drugim studijama i što je još važnije, u kliničkim ispitivanjima na ljudima.
Otkriće otvara zanimljivu mogućnost: šta ako se u budućnosti rak ne bude lečio samo direktnim uništavanjem njegovih ćelija, već i prekidanjem komunikacije između tumora, imunih ćelija i nerava?
Tragovi postoje i kod pacijentkinja
Istraživači nisu ostali samo na eksperimentima sa miševima. Analizirali su i podatke pacijentkinja sa trostruko negativnim rakom dojke. Tumori sa većim prisustvom makrofaga i višim nivoima BDNF bili su povezani sa nižom stopom preživljavanja.
Ovo samo po sebi ne dokazuje da BDNF izaziva agresivniji tok bolesti, ali pruža dodatni razlog da se ovaj mehanizam dalje istražuje.
Rak kao ekosistem
Ovo istraživanje uklapa se u širu promenu načina na koji nauka posmatra rak. Tumor nije samo grupa ćelija koje se nekontrolisano dele. On je svojevrsni ekosistem u kom kancerogene ćelije komuniciraju sa ćelijama imunog sistema, krvnim sudovima, vezivnim tkivom i nervima.
I upravo ta komunikacija odlučuje da li će tumor ostati ograničen ili će nastati uslovi da se rast nastavi i proširi.
Nova studija pokazuje koliko je ta mreža složena: ćelija koja bi trebala da štiti organizam može da postane i deo njegovog okruženja. Protein koji inače podržava nerve može da bude iskorišćen za njihovo privlačenje, a nervni sistem da postane deo priče o tome kako rak napreduje. Za sada je to još uvek slabo istraženo područje.
Ali možda je upravo u razumevanju tih "razgovora" između raka i ostatka organizma skriven neki od inovativnijih načina za njegovo lečenje.
(EUpravo zato/Science daily)