Odgovor nije jednostavan jer kako stručnjaci ističu, većina ljudi sa nižim pritiskom može bezbedno da vežba, uz napomenu da je važno osluškivanje tela i prilagođavanje intenzitet aktivnosti.
Zašto se javlja vrtoglavica tokom treninga?
Krvni pritisak predstavlja silu kojom krv pritiska zidove krvnih sudova dok cirkuliše kroz telo. Kada je on prirodno niži, neki ljudi imaju problem da dopremanjem krvi do mozga, naročito pri naglim promenama položaja tela.
Zato se kod osoba sa sklonošću ka hipotenziji javljaju simptomi poput vrtoglavice, zamagljenog vida, slabosti, mučnine ili osećaja da će se onesvestiti, posebno kada naglo ustanu nakon vežbi na podu ili posle dužeg mirovanja.
Česta zabluda jeste da osobe sa niskim pritiskom treba da se "štede". U stvarnosti, redovno i umereno vežbanje pomaže telu da efikasnije reguliše cirkulaciju. Aktivni mišići deluju poput "pumpe" koja pomaže vraćanju krvi prema srcu, a bolja kondicija doprinosi stabilnijem odgovoru organizma na napor.
Ključ je u postepenom privikavanju.
Kod osoba koje imaju nizak krvni pritisak obično se bolje podnose aktivnosti umerenog intenziteta: brzo hodanje, vožnja bicikla, plivanje, lagane vežbe snage, joga i vežbe istezanja. Cilj nije da se organizam iscrpi, već da se postepeno poboljša izdržljivost i cirkulacija.
Saveti za vežbanje bez vrtoglavice
Ako imate nizak pritisak, nekoliko jednostavnih navika čini trening sigurnijim.
Počnite polako. Naglo povećanje intenziteta izaziva pad energije i neprijatne simptome.
Ne preskačite zagrevanje i hlađenje. Naglo zaustavljanje nakon intenzivne aktivnosti doprinosi padu pritiska jer krv sporije napušta aktivne mišiće.
Menjajte položaj tela postepeno. Ako radite vežbe na podu, prvo se prebacite u sedeći položaj na nekoliko trenutaka, pa tek onda ustanite.
Vodite računa o hidrataciji. Nedostatak tečnosti smanjuje zapreminu krvi i dodatno obara pritisak.
Obratite pažnju na simptome. Vrtoglavica, nesvestica, bol u grudima, kraći dah ili lupanje srca su znak da je najpametnije da se trening prekine, ako se simptomi ponavljaju, da se potraži pomoć lekara.
Kada nizak pritisak zahteva pregled?
Kod nekih ljudi niže vrednosti pritiska potpuno su normalne i ne izazivaju probleme. Međutim, ako su praćene čestim nesvesticama, izraženim umorom, konfuzijom, zamagljenim vidom ili promenama u radu srca, važno je da se konsultujete sa lekarom jer uzrok može da bude različitog porekla. Od dehidratacije i lekova do problema sa srcem ili hormonskim sistemom.
Nizak krvni pritisak nije automatska prepreka za aktivan život. Naprotiv, pravilno dozirana fizička aktivnost može da bude saveznik zdravlja. Najvažnije je da se nađe mera: dovoljno izazova da telo napreduje, ali ne toliko da se njegovi signali ignorišu.
(EUpravo zato/Harvard Health)