Njegove vrednosti rastu kada telo reaguje na infekciju, povredu ili neko drugo zapaljensko stanje. Međutim, poslednjih godina naučnici su otkrili da CRP može da pruži mnogo više informacija od toga da li u organizmu postoji akutna upala.
Sve više istraživanja ukazuje na to da čak i blago povišene vrednosti ovog proteina mogu da budu povezane sa većim rizikom od razvoja srčanih i moždanih oboljenja, čak i kod ljudi koji se osećaju potpuno zdravo.
Šta je zapravo C-reaktivni protein?
CRP je protein koji proizvodi jetra kao odgovor na upalne procese u organizmu. Kada dođe do bakterijske infekcije, povrede tkiva ili druge upale, njegove vrednosti rastu. Zbog toga lekari često koriste CRP u proceni, da li u organizmu postoji upala, ali i da bi pratili uspešnost lečenja.
Međutim, postoji još jedan oblik ovog testa: visokosenzitivni CRP (hs-CRP), koji može da otkrije veoma male promene u nivou ovog proteina. Upravo taj test omogućava procenu hronične, manje upale koja često prolazi bez simptoma, ali može godinama da doprinosi razvoju ateroskleroze i drugih kardiovaskularnih bolesti.
"Smernice sve više podržavaju univerzalni skrinig hs-CRP", otkriva dr Pol Ridker, direktor Centra za prevenciju kardiovaskularnih bolesti u bolnici pri Harvardu.
Dugo se smatralo da su holesterol i visok krvni pritisak glavni uzroci srčanih bolesti. Danas je poznato da važnu ulogu ima i hronična upala krvnih sudova.
"Tradicionalni faktori rizika kao što su visok krvni pritisak, visok holesterol, pušenje, dijabetes i gojaznost su i dalje veoma važni", objašnjava dr Ridker. "Ali prema nekim procenama, čak polovina svih srčanih oboljenja i moždanih udara javlja se kod ljudi koji nemaju ove faktore rizika. Svi tražimo objašnjenje za drugu polovinu".
Gde se krije odgovor?
Tokom vremena, zapaljenski proces doprinosi stvaranju i nestabilnosti aterosklerotskih plakova u arterijama. Kada takav plak pukne, može da dođe do stvaranja krvnog ugruška koji izaziva srčani ili moždani udar. Dr Ridker objašnjava da su povišeni nivoi hs-CRP, podjednako precizno kao i loš holesterol (LDL) predviđali takve događaje.
Upravo zato povišen hs-CRP predstavlja dodatno upozorenje da postoji povećan kardiovaskularni rizik, čak i kada su druge laboratorijske analize uredne. Studije otkrivaju da su ljudi koji su uzimali statine zbog povišenih nivoa hs-CRP, imali 45 odsto manju šansu da dožive srčani ili moždani udar.
Ko ima korist od ove analize?
Iako hs-CRP pruža korisne informacije lekarima, stručnjaci ne preporučuju da se ovaj test rutinski radi kod svih zdravih ljudi.
Najveću korist od određivanja hs-CRP imaju osobe kod kojih nije jasno koliki je rizik od razvoja srčanih bolesti. U kombinaciji sa drugim faktorima, poput godina, krvnog pritiska, nivoa holesterola, pušenja ili dijabetesa, ovaj marker može da pomogne lekaru u proceni da li su potrebne dodatne preventivne mere ili terapija.
Važno je da se naglasi, kako se rezultat nikada ne tumači samostalno. Na primer, obična prehlada, grip, povreda ili neka druga akutna infekcija mogu privremeno značajno da utiču na vrednost CRP-a, pa analiza tada ne odražava stvarni kardiovaskularni rizik.
Može li nivo CRP-a da opadne?
Dobra vest je da isti stil života koji štiti srce često doprinosi i smanjenju hronične upale.
Redovna fizička aktivnost, održavanje zdrave telesne mase, mediteranski način ishrane bogat voćem, povrćem, integralnim žitaricama i maslinovim uljem, prestanak pušenja, kvalitetan san i kontrola stresa doprinose nižim vrednostima hs-CRP.
Ipak, treba znati da povišen CRP ne znači automatski da će osoba razviti bolest srca, niti normalan rezultat garantuje da rizik ne postoji.
Zbog toga se ovaj marker posmatra kao jedan deo mnogo šire slike koja uključuje životne navike, porodičnu anamnezu i ostale zdravstvene pokazatelje, a jedini ko može da donese konačni sud o kardiovaskularnom riziku jeste lekar.
(EUpravo zato/Harvard health)