Više od broja na aparatu: Kako svakodnevne navike podižu krvni pritisak i određuju zdravlje srca u budućnosti?

Hipertenzija godinama može da "raste" neprimetno, dok istovremeno utiče na krvne sudove, opterećuje srce, slabi bubrege i povećava rizik od moždanog udara. Upravo zato je medicina već decenijama naziva "tihim ubicom".
Foto: Shutterstock

Srbija spada među zemlje koje njene posledice osećaju u velikoj meri. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", gotovo svaki drugi odrasli stanovnik Srbije ima povišen krvni pritisak ili ga je imao u nekom periodu života.

Problem je još ozbiljniji ako se uzme u obzir da veliki broj ljudi ne zna da ga ima, dok deo pacijenata terapiju uzima neredovno ili tek kada se pojave komplikacije.

Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u Srbiji, a hipertenzija je jedan od njihovih glavnih pokretača. Upravo tu leži paradoks ove bolesti: ono najvažnije dešava se mnogo pre prvog odlaska kod doktora i prve tablete.

Foto: Shutterstock

Lekari danas sve više govore o prevenciji hipertenzije i činjenici da ona ne počinje u ordinaciji. Male promene značajno umanjuju rizik: pola sata brzog hoda na dnevnom nivou, manje industrijski prerađene hrane, više povrća i vlakana, dovoljno sna i smanjenje unosa soli.

Kao jedan od problema prepoznato je i što većina ljudi u Srbiji unosi gotovo duplo više soli nego što preporučuje Svetska zdravstvena organizacija. So se ne nalazi samo u onome što "dosolimo", krije se u suhomesnatim proizvodima, grickalicama, pecivima, sirevima i gotovim jelima.

Stoga ne čudi podatak da hipertenzija sve češće pogađa mlađe ljude. Možda se nekada smatrala bolešću starijih, ali danas lekari beleže porast visokog pritiska i kod osoba u tridesetim, pa čak i dvadesetim godinama. 

Ali prevencija nije samo spisak zabrana.

Foto: Shutterstock

Srce ne voli ekstremne i nagle promene. Ono najbolje reaguje na redovno kretanje, redovan i kvalitetan san, trenutke odmora i dokolice i ishranu koja ne opterećuje organizam.

Postoji još jedan važan detalj: hipertenzija često ne dolazi sama. Ona je povezana sa dijabetesom, gojaznošću, insulinskom rezistencijom i hroničnim upalama u organizmu. Zato lekari danas sve češće govore o "metaboličkom zdravlju" kao celini, a ne samo o treperavom broju na aparatu za merenje pritiska.

Možda je upravo zato Svetski dan hipertenzije važan podsetnik da zdravlje srca nije pitanje jednog pregleda godišnje. Ono se gradi svakodnevno tako što primenjujemo zdrav životni stil.

(EUpravo zato)