U pitanju je čitav ekosistem mikroba koji svakodnevno komunicira, traga za hranom, pomaže nam da svarimo obroke i utiče na to kako se osećamo, kako tvrde istraživači.
U mnogim pričama o ljudskom mikrobiomu, fokus je uglavnom na patogenim bakterijama. Realnost je ipak, drugačija jer većina mikroba u našem telu nije opasna, može se čak reći i da su oni saveznici našeg zdravlja.
Međutim, naučnike je dugo mučilo pitanje kako oni zapravo "vide" svoju okolinu i kako odlučuju gde će se kretati ili se ponašati u složenom svetu naših creva. Novo istraživanje rasvetljava načine na koje ovi mikroskopski stanovnici istražuju sopstveno okruženja.
Mikrobi imaju čula?
Da ne bude zabune, mikrobi u crevima nemaju svoje zasebne organe, istraživanja sugerišu da oni "osete" hemijske tragove u svojoj okolini.
Preciznije rečeno, određene crevne bakterije, posebno vrste iz grupe Clostridia, opremljene su sofisticiranim receptorima koji mogu da prepoznaju širok spektar molekula, od rastvorenih ostataka masti i šećera do fragmenata DNK koji se mogu naći u crevnoj flori.
Ovi receptori deluju poput neke vrste antena: kada registruju korisne nutrijente, započinju svoj put ka izvoru hrane.
Takva sposobnost nije korisna samo za pojedince, već stvara vezu u kojoj određene vrste bakterija proizvode tvari koje su gorivo za druge, i na taj način doprinose jačanju cele zajednice mikrobioma.
Ovo nije samo evolutivna zanimljivost, već temelj stabilnosti sistema koji igra ključnu ulogu u varеnju, zaštiti imunog sistema i komunikaciji sa mozgom.
Izvor: Science Daily