Danas, moderne laboratorije i medicinski centri širom sveta, pokušavaju da objasne zašto je način ishrane toliko moćan u borbi protiv različitih bolesti, uključujući i dijabetes.
Nauka u 21. veku, do sada, nije našla trajni lek za dijabetes tipa 2, ali je poznato da određenim načinima ishrane nivo glukoze u krvi - u kombinaciji sa drugim zdravim životnim navikama - može da se drži pod kontrolom.
Koliko hrana utiče na naše zdravlje?
Istraživači sa Harvard School of Public Health pratili su tokom nekoliko godina više od 300 000 ljudi i otkrili sledeće: oni koji su imali obroke bogate celovitim žitaricama, mahunarkama, povrćem i orašastim plodovima - imali su oko 30 odsto manji rizik da razviju dijabetes tipa 2, u odnosu na one koji su jeli više prerađene hrane i mesa.
U realnom životu, ovo bi značilo da kada bi uspostavili male, ali dosledne promene poput zamene putera maslinovim uljem, porciju ribe umesto crvenog mesa, voće umesto kupovnih kolača - tokom godina, došlo bi do kumulativnog efekta sa pozitivnim uticajem na zdravlje čoveka.
Da industrijska ishrana nosi cenu, pokazala je i analiza objavljena u The Lancet Diabetes & Endocrinology, koja je pratila skoro dva miliona odraslih u 20 zemalja. Rezultat je da dve kriške prerađene šunke dnevno u dužem vremenskom rasponu, uvećavaju rizik od dijabetesa za otprilike 15 odsto.
Cenu ukusa plaćamo zdravljem - jer dok su sela još uvek mirisala na domaća jela i na minimalno prerađenu hranu, svet je polako menjao svoje tanjire. Industrijska revolucija hrane donela je izobilje: hleb od belog brašna, pržena jela, zaslađeni napici i mesne prerađevine.
Prema podacima Međunarodne federacije za dijabetes (IDF), broj obolelih od dijabetesa tipa 2 utrostručio se u poslednjih 30 godina - paralelno sa porastom potrošnje industrijskih šećera i ultra-prerađenih proizvoda.
Naučnici sa Cleveland Clinic upozoravaju da nije samo šećer krivac: to su i skrivene kombinacije rafinisanih ugljenih hidrata i zasićenih masti koje preopterećuju pankreas - i dovode do stanja u kom telo ne prepoznaje obrasce sitosti i gladi.
Kako pametnim izborima držati šećer pod kontrolom?
Stručnjaci danas savetuju da se umesto brojanja kalorija usredsredimo na kvalitet. Ključ leži u pametnim ugljenim hidratima, vlaknima, ribi i "dobrim" mastima.
Tokom varenja, šećeri i skrob razlažu se u glukozu, gorivo bez kojeg telo ne može. Najviše koristi donose voće, povrće, celovite žitarice, mahunarke poput pasulja i sočiva, kao i nemasni mlečni proizvodi. Oni postepeno otpuštaju energiju i ne izazivaju nagle skokove šećera u krvi.
Sa druge strane, treba izbegavati namirnice prepune dodatih šećera, masti i soli - one koje brzo zasite, ali ostave dugoročne posledice.
Američko udruženje za dijabetes predlaže jednostavnu formulu:
- Pola tanjira povrća, šarenog i svežeg;
- 1/4 ispunjena nemasnim proteinima, poput ribe, piletine ili tune;
- 1/4 sa pametnim ugljenim hidratima, poput integralnog pirinča, graška ili batata;
- Manja količina "zdravih masti", poput par oraha;
- Umesto soka - voda.