Cilj Evropske unije jeste da zaštiti maloletnike od štetnog sadržaja koga je sve više na društvenim mrežama, a kako vlada velika dilema, organizovan je i stručni panel u kojem učestvuju lekari, akademici, predstavnici mladih i roditelja.
Inicijativu za ograničeni pristup maloletnika na društvenim mrežama su prošle godine predvodile Grčka, Francuska i Španija, a dodatni pritisak na izvršne institucije Evropske unije pojačan je kako bi se uvela zabrana na nivou cele Unije.
Uzor svima jeste Australija, koja je u decembru postala prva zemlja na svetu koja je uvela zakonsku zabranu korišćenja društvenih mreža za maloletnike mlađe od 16 godina.
Kao odgovor na to, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen zadužila je panel da pripremi preporuke zasnovane na dokazima o tome kako bi Evropska unija, koja ima 27 država članica, trebalo da se suoči sa ovim problemom.
Ona podržava ograničavanje pristupa dece društvenim mrežama i ranije je nagovestila mogućnost zabrane, a u maju je izjavila da se zakonski predlog očekuje tokom leta. Dvojica evropskih zvaničnika rekla su za agenciju AFP da očekuju da će Brisel predstaviti predlog o starosnoj granici, ali su dodali da konačne odluke još nisu donete.
Unija se još uvek nije izjasnila o tome da li će Ursula fon der Lajen najaviti potpunu zabranu.
"Razmatramo različite mogućnosti kako bi maloletnici bili bezbedniji na internetu. Može i mora da se učini više", naveo je portparol.
Pritisak i na platforme
Evropska unija je pored preporuka stručnog panela, pojačala pritisak i na platforme društvenih mreža da uvedu izmene, pozvavši u petak Fejsbuk i Instagram da uklone funkcije koje podstiču zavisnost, nakon sličnog upozorenja upućenog TikToku u februaru.
Nemački model
Stručni panel od koga se očekuje da donese konačnu odluku ili bar usmeri Uniju, sastao se tri puta tokom 2026. godine, a poslednji sastanak održan je u junu, nakon koga članovi panela nisu želeli da otkriju šta će preporučiti. Međutim, kako se u medijima pominje nemački model, pa ako je suditi prema njemu, neće se zalagati za potpunu zabranu.
Nemački stručnjaci prošlog meseca predložili su dve mogućnosti: zakonom propisanu minimalnu starosnu granicu od 13 godina – koju već primenjuju mnoge platforme – ili ograničenja za pojedinačne usluge i funkcije.
EU bi mogla da ograniči pristup društvenim mrežama na osnovu rizika koje određena platforma predstavlja, usmeravajući mere na aplikacije sa "štetnim dizajnom".
Jedan od izazova za EU jeste kako da izbegne različite starosne granice u svih 27 država članica, a interesantno je da postoje i članice koje se protive uvođenju zabrane.
(EUpravo zato/Index.hr)