Jezik je oduvek bio most između pape Franje i Španije – zemlje u kojoj je kratko živeo tokom mladosti – ali u svojih 12 godina na čelu Rimokatoličke crkve, nikada nije kročio na njeno tlo. Planirao je da poseti Kanarska ostrva kako bi se lično upoznao s migrantskom krizom, nakon poziva premijera Pedra Sančeza u oktobru prošle godine. Upravo je Sančezova vlada od dolaska Franje 2013. godine intenzivirala odnose sa Vatikanom, iako se bivši premijer Marijano Rahoj može pohvaliti da je bio prvi evropski lider kojeg je papa primio nakon što je izabran. Kraljevska porodica je takođe više puta pokušala da ga dovede u Španiju, ali bez uspeha.
Poslednji put kada je neki papa posetio Španiju bilo je 2011. godine, kada je Benedikt XVI došao treći put tokom svog šestogodišnjeg pontifikata, povodom Svetskog dana omladine, prenela je španska RTVE.
Mesec dana nakon što je postao papa, Franja je u aprilu 2013. u Vatikanu primio Rahoja, njegovu suprugu i špansku delegaciju. S obzirom na to da je veliki ljubitelj fudbala, Rahoj mu je poklonio dres španske reprezentacije potpisan od strane igrača, kao i faksimil knjige De aetatibus mundi imagines iz 1500. godine iz Nacionalne biblioteke.
Bio je to njihov jedini susret – Franja se sedam godina nije sreo ni sa jednim španskim premijerom, a ni ministri iz tri Rahojove vlade nisu imali priliku da ga upoznaju.
Potpredsednica Soraja Saens de Santamarija koja je bila jedna od najistaknutijih figura u vladi Marijana Rahoja sastala se sa državnim sekretarom Vatikana Pjetrom Parolinijem, ali ne i sa papom. Bivši ministar pravde Alberto Rui Galjardon ga je upoznao tek 2019. godine, ali tada više nije bio član vlade, već je došao kao predstavnik Hispanosemitske fondacije.
Sančez intenzivirao posete
Tek s dolaskom Pedra Sančeza na čelo vlade susreti s papom postaju češći, ali prvi susret dogodio se tek u oktobru 2020. godine – dve godine nakon što je Sančez preuzeo funkciju. U jeku pandemije, zajedno sa suprugom Begonjom Gomez, razgovarao je s papom o zaštiti najranjivijih, pravednijem svetu i migracijama iz humane perspektive.
Ponovno su se sreli oktobra prošle godine, usred rata u Gazi. Franja, kojeg zbog svojih reformističkih i otvorenih stavova podržavaju levičari, a kritikuju konzervativci, sa Sančezom je razgovarao o prestanku prodaje oružja Izraelu.
Sličnosti i razmimoilaženja – od socijalne pravde do Cuelgamurosa
Papa i Sančezova vlada slagali su se u brojnim pitanjima – od socijalne pravde i ljudskih prava, do ravnomerne raspodele bogatstva i zaštite manjina. Ipak, tokom poslednje posete dotaknute su dve osetljive teme: seksualna zlostavljanja u crkvi (nakon istrage koju je sproveo Ombudsman Anhel Gabilondo) i transformacija Doline palih (danas Cuelgamuros), nakon ekshumacije posmrtnih ostataka diktatora Franka.
Cuelgamuros je nova zvanična oznaka za nekadašnje "Dolina palih" (Valle de los Caídos), monumentalni kompleks u blizini Madrida koji je dugo bio simbol Francove diktature, jer je tu bio sahranjen general Franko do njegove ekshumacije 2019. godine. Vlada Španije je promenila ime i funkciju tog mesta u okviru procesa "resignifikacije", kako bi se pretvorilo u mesto sećanja koje ne veliča diktaturu.
Ekshumacija Franka izazvala je nesuglasice. Sančez je 2020. izjavio da je papa "pomogao2 u tom procesu, što je Vatikan demantovao, ističući da to "nije u njihovoj nadležnosti" i da poštuju "zakonitost postupka". Slično se desilo i kada je tadašnja potpredsednica Karmen Kalvo tvrdila da je postignut dogovor da Franko ne bude sahranjen u katedrali Almudena – što je Vatikan takođe opovrgao.
Najveći sukob desio se 2019. kada je papin nuncije u Španiji, Renco Fratini, napustio dužnost (po isteku mandata) i izjavio da je španska vlada "oživela" diktatora Franka ekshumacijom. Usledila je zvanična žalba Španije, a Vatikan se ogradio od izjava, potvrdivši da poštuje suverenitet španske države.
Uprkos ovim tenzijama, od 2018. papa je ugostio brojne španske zvaničnike.
Nakon papine smrti, ministar Feliks Bolanjo je priznao da je bilo "razlika", ali je naglasio da su u odnosu sa Vatikanom uvek "prioritet davali dijalogu i postizanju dogovora". Istakao je napredak u vezi sa poreskim statusom Crkve i upisima imovine, kao i u procesu redefinisanja Cuelgamurosa.
"To je bio odnos pun poštovanja, stalnog kontakta i saradnje – i doneo je konkretne rezultate".
"Doći ću kada bude mira"
Uprkos svemu, papa nikada nije prestao da prima pozive da poseti Španiju, ne samo od Sančeza. Od 2013. godine, i bivši kraljevski par Huan Karlos i Sofija, kao i sadašnji kralj Felipe i kraljica Leticija, više puta su ga pozivali – na sahrani Benedikta XVI, kanonizacijama papa Jovana XXIII i Jovana Pavla II, kao i prilikom drugih susreta.
Predsednica Madrida, Isabel Dijaz Ajuso, posetila je papu u martu 2023. sa gradonačelnikom i delegacijom, i tom prilikom ga pozvala da dođe. Ajuso je prenela njegove reči: "Pozvao nas je na jedinstvo i da stavimo narod ispred ideologije – što potpuno podržavam".
I lider konzervativne Narodne partije, Alberto Nunjez Feiho, pozvao je papu u Galiciju tokom Svetog jubileja 2021. Franja je tada obećao da će "razmotriti" tu mogućnost.
Iako nikada nije direktno rekao zašto ne dolazi u Španiju, veruje se da je razlog politička polarizacija u zemlji. U avionu na putu za Abu Dabi 2019. rekao je novinarima: "Prvo neka se dogovore među sobom". Kasnije je, tokom leta za Maroko, španskoj novinarki koja mu je predala pismo zatvorenika iz Kasteljona odgovorio: "Voleo bih da posetim Španiju, hvala vam." Kada je upitan kada će to biti, odgovorio je zagonetno: "Kada bude mira".
Taj zagonetan ton bio je primetan i 2020, kada je nakon susreta sa Sančezom, neposredno nakon neuspele inicijative za izglasavanje nepoverenja i tenzija oko Katalonije, poručio: "Otadžbina se gradi sa svima. Politika nije igra manevrisanja. To je težak posao. Prenesite članovima parlamenta šta papa misli o tome".
Papa uz Špance u teškim trenucima
Iako nikada nije došao u Španiju, papa je uvek bio uz Špance kad je bilo najteže – poput tragedije u Valensiji usled vremenske nepogode. U video poruci poslatom predsedniku španske biskupske konferencije Luizu Argelju, rekao je: "Blizu sam ljudi u Valensiji. Uz njih sam u ovom trenutku katastrofe".
Tokom jedne opšte audijencije 6. novembra, postavio je i sliku Device od Bespomoćnih, zaštitnice Valensije: "Želeo sam da pozdravim Devicu koja štiti siromašne, zaštitnicu Valensije, koja mnogo pati".
Njegova smrt je potresla španske vernike. Vlada je proglasila tri dana nacionalne žalosti uz reči: "Preminuo je dobar čovek, veliki papa".
(EUpravo zato)