Turska je ušla u novu fazu restauracije skoro 1.500 godina stare Aja Sofije u Istanbulu, a fokus će biti na očuvanju istorijskih kupola od zemljotresa.
Zvaničnici navode da će projekat obuhvatiti ojačavanje glavne kupole i polukupola, zamenu dotrajalog olovnog pokrivača i ojačavanje čelične konstrukcije, dok će se molitve u džamiji odvijati neometano.
Novopostavljeni kran na istočnoj fasadi trebalo bi da olakša radove.
"Već tri godine sprovodimo intenzivne radove na restauraciji Aja Sofiji i okolnim objektima", rekao je dr Mehmet Selim Okten, građevinski inženjer, predavač na Univerzitetu Mimar Sinan i član naučnog saveta koji nadgleda obnovu.
"Na kraju ove trogodišnje faze, fokusirali smo se na seizmičku bezbednost Aja Sofije, minareta, glavne kupole i nosećih lukova, posebno zbog očekivanih zemljotresa u Istanbulu", naveo je.
U zemljotresu jačine 7,8 stepeni Rihterove skale koji je 2023. pogodio južnu Tursku, uništene su stotine hiljada zgrada, a poginulo je više od 53.000 ljudi. Iako Istanbul nije bio pogođen, razaranja na jugu su pojačala strahove od sličnih potresa, s obzirom da se grad nalazi u blizini raseda.
Okten je rekao da sada počinje "nova faza" radova, koju opisuje kao najznačajniju intervenciju u poslednjih 150 godina, a možda i u celokupnoj istoriji ove građevine.
"Dizalica će biti postavljena na istočnoj strani, a zatim ćemo ceo objekat prekriti zaštitnim ramovima. Na taj način ćemo moći da radimo bezbednije i da akademski proučimo slojeve zgrade, uključujući oštećenja koja je pretrpela usled požara i zemljotresa u 10. i 14. veku", dodao je.
Aja Sofiju je 537. godine sagradio vizantijski car Justinijan, a nakon osmanlijskog osvajanja Carigrada 1453. godine, pretvorena je u džamiju. Mustafa Kemal Ataturk, osnivač Republike Turske, pretvorio ju je u muzej 1934. godine.
Iako je paviljon sultana otvoren za molitve još 1990-ih, verske i nacionalističke grupe u Turskoj dugo su se zalagale da se ova gotovo 1.500 godina stara građevina, koju vide kao nasleđe sultana Mehmeda Osvajača, ponovo pretvori u džamiju.
Najviši sud Turske poništio je Ataturkovu odluku 2020. godine, čime je omogućeno da Aja Sofija bude džamija.
"Završili smo radove na četiri minareta i glavnoj konstrukciji. Ali za ovu jedinstvenu kulturnu baštinu, planiramo da koristimo moderne, lake materijale tako da objekat može da ostane otvoren za javnost", poručio je.
"Aja Sofija je neverovatna, jedan je od najvažnijih spomenika na svetu", rekao je Rupert Vegerif, predavač sa Univerziteta Kembridž.
Okten je dodao da još nije poznato kada će obnova biti završena, ali da će ceo proces biti transparentan i poznat javnosti.
(EUpravo zato/AP)