Gotovo dve hiljade godina nakon razorne erupcije Vezuva, naučnici su uspeli da zavire u jednu od najvećih izgubljenih biblioteka antičkog sveta. Poseban uspeh leži u činjenici da su to izveli bez da oštete ijedan svitak.
Reč je o svicima otkrivenim u rimskoj Vili papirusa u Herkulaneumu, gradu koji je zajedno sa Pompejom zatrpan tokom erupcije 79. godine. Papirus je tada izgoreo i pretvorio se u krhke, ugljenisane "valjke" koji su vekovima delovali potpuno nečitljivo. Svaki pokušaj njihovog fizičkog odmotavanja je završavao uništavanjem dragocenog teksta.
Danas se situacija potpuno promenila zahvaljujući spoju naprednih rendgenskih skenera i veštačke inteligencije. Umesto da se svici otvaraju ručno, istraživači ih najpre snimaju u visokoj rezoluciji, a zatim veštačka inteligencija analizira trodimenzionalne snimke i digitalno "odmotava" njihove slojeve.
Naučnici koji rade na ovom projektu tvrde da su među 27 svitaka koliko trenutno analiziraju, identifikovan jedan od najstarijih svitaka u rimskoj istoriji, ali i redove koji bi mogli da im pruže nove uvide u antičku teologiju i bogove sa Olimpa.
Takođe, uspeli su da pročitaju više od metra dugačkog teksta raspoređenog u dvadesetak kolona. Pretpostavlja se da je rukopis nastao u drugom ili trećem veku pre nove ere i da se bavi stoičkom filozofijom, odnosno pitanjima etike, umetnosti i ljudskog ponašanja.
Otkriće je mnogo više od tehnološkog dostignuća. Biblioteka iz Herkulanuma jedina je gotovo u celosti sačuvana biblioteka iz grčko-rimskog sveta. Naučnici veruju da među stotinama još nepročitanih svitaka možda čekaju izgubljena dela antičkih filozofa, pesnika i istoričara, drugim rečima, tekstovi za koje se dugo smatralo da su zauvek nestali.
Za kraj zaključuju da Herkulaneum nije u potpunosti iskopan, te verovatno skriva još sličnih svitaka koji mogu da im daju bolje uvide u korene evropske civilizacije.
(Eupravo zato/National Geographic)