Pojas Presvete Bogorodice ponovo u Srbiji posle šest vekova: Velika svetinja stiže u Beograd pred Spasovdan

Jedna od najvećih hrišćanskih svetinja, Čudotvorni pojas Presvete Bogorodice, stiže u Beograd iz manastira Vatoped na Svetoj Gori i prvi put posle više od 600 godina vraća se na tlo Srbije. Vernici će moći da mu se poklone u Vaznesenjskoj crkvi i Hramu Svetog Save tokom obeležavanja Spasovdana.
Pojas Presvete Bogorodice stiže u Beograd Foto: Youtube printscreen/Blic Tv

Povodom obeležavanja Spasovdana, u Beograd iz manastira Vatoped na Svetoj Gori stiže jedna od najpoštovanijih hrišćanskih relikvija - Čudotvorni pojas Presvete Bogorodice. Ova svetinja, kojoj se vernici vekovima obraćaju za utehu, mir i duhovnu snagu, vraća se na teritoriju Srbije prvi put posle više od šest stotina godina.

Do početka Spasovdanske litije pojas će biti izložen u Vaznesenjskoj crkvi, dok će njegovom svečanom dočeku na aerodromu i u hramu prisustvovati patrijarh Srpske pravoslavne crkve, Porfirije i predsednik Srbije, Aleksandar Vučić.

Prema predanju, pojas je star oko dve hiljade godina, a u 14. veku ga je knez Lazar darovao manastiru Vatoped na Svetoj Gori, gde se i danas čuva.

Sveštenik Crkve Aleksandra Nevskog u Beogradu, Aleksandar Milojkov, objasnio je za RTS da brojni istorijski zapisi i crkvena tradicija govore o dugom putu ove svetinje kroz vekove.

Kako kaže, prema hrišćanskom predanju, Bogorodica je sama isplela pojas od kamilje dlake i čuvala ga tokom života, a pred svoje upokojenje predala ga je apostolu Tomi.

Kasnije je svetinja čuvana u jednoj jevrejskoj porodici, da bi tokom četvrtog veka stigla u Carigrad. Tamo ju je, prema istorijskim zapisima, ćerka cara Arkadija ukrasila zlatnim nitima koje su i danas vidljive.

Pojas je kroz istoriju bio podeljen na više delova. Jedan deo nestao je tokom krstaških pohoda na Carigrad, dok se najveći sačuvani deo danas nalazi u manastiru Vatoped.

Put svetinje do Srbije vodio je preko Bugarske. Nakon jedne bitke između Vizantije i Bugara, pojas je dospeo u bugarske ruke, da bi ga kasnije srpski kralj Stefan Dečanski osvojio zajedno sa carskim krstom u kojem se nalazio. Nekoliko decenija kasnije, knez Lazar predao ga je monasima Vatopeda.

Otac Aleksandar ističe da se ovakve relikvije veoma retko iznose sa Svete Gore i da njihov dolazak u Srbiju predstavlja veliki blagoslov za narod, crkvu i prestonicu. Dodaje i da posebno mesto u odnosima Srbije i Svete Gore ima Sveti Sava, koji je postavio temelje ugleda Srpske pravoslavne crkve među svetogorskim manastirima.

Pojas Presvete Bogorodice predvodiće i ovogodišnju Spasovdansku litiju kroz Beograd.

Kako objašnjava otac Aleksandar, litije nisu samo svečane povorke, već molitveni hod vernika kroz grad, kojim se simbolično donosi blagoslov ulicama i ljudima.

Nakon litije, svetinja će narednih devet dana biti dostupna vernicima u Hramu Svetog Save na Vračaru, gde će moći da joj se poklone i celivaju je.

(M.A./EUpravo zato/rts.rs)